Obimna studija pod nazivom Study of Mathematically Precocious Youth, ili skraćeno SMPY, trajala je 45 godina, a započeta je još 1971. godine. Istraživači su pratili 5.000 najpametnije djece u Americi, onih najboljih 1, 0.1, čak i 0.01 odsto svih studenata. To je najduže istraživanje nadarene djece u historiji.

Jedan od najvažnijih zaključaka jeste da su čak i najgenijalnoj djeci, sa najvišim koeficijentom inteligencije, potrebni učitelji i nastavnici (i roditelji) koji će im pomoći da dostignu svoj potencijal.

Evo nekih od najvažnijih rezultata studije:

Nije iznenađujuće: 1, 0.1 i 0.01 posto djece živi izuzetne živote

Šta to znači? Kako kaže studija, visokointeligentna djeca završvaju fakultete i doktorate, a većina njih spada u onih 5 posto koji primaju enormne plate. 

- Bilo da nam se to sviđa ili ne, ovi ljudi zaista kontrolišu naše društvo, rekao je Džonatan Vaj (Jonathan Way), psiholog u ''Programu otkrivanja talenata'', na Djuk Univerzitetu.

Genijalna djeca ne dobijaju dovoljno pažnje

Problem je što genijalna djeca često dobijaju premalo pažnje od svojih učitelja, koji često otpisuju bistre učenike, za koje misle da su već dostigli svoj potencijal.

Kako je studija pokazala, na časovima se uglavnom pomaže slabijim učenicima da napreduju. Zato je potreban individualan program koji bi odgovarao svakom učeniku – predlaže studija.

''Preskakanje'' razreda može da bude od pomoći

Da bi pomogli djeci da dostignu svoj puni potencijal, učitelji i roditelji trebalo bi da razmotre da nadarenu djecu upisuju u više razrede, a to predlaže studija SMPY. Sigurno ste čuli da je neko dva razreda završio za jednu godinu, ili dvije godine fakulteta očistio za manje vremena nego što je predviđeno.

Pomenuto istraživanje pokazalo je da su ona djeca koja su preskakala razrede (završavala dva za jednu godinu), kasnije imala više šanse da dobiju doktorat ili druge diplome, i više od dvaput više šanse da dobiju doktorat iz oblasti povezanih sa naukom, tehnologijom, inženjeringom ili matematikom.

Inteligencija je vrlo raznolika

Biti pametan ne znači samo imati sposobnost dobrog pamćenja ili računanja. Tokom više analiza uočeno je da neka od najpametnije djece imaju veliki kapacitet za snalaženje u prostoru.

Ova djeca imaju talenat za vizuelizaciju, na primjer ljudskog krvotoka ili ''anatomije'' jednog automobila. Upravo ovakva vrsta inteligencije dovodi do kasnijih sjajnih rezultata u poslu.

Njegovanje sposobnosti

Psiholog Kerol Dvek (Carol Dwek) došao je do zaključka da uspješni ljudi njeguju mentalni sklop koji teži ka napredovanju za razliku od ''fiksiranog načina razmišljanja''. Oni sebe vide kao fluidne, odnosno bića koja se mijenjaju i prilagođavaju, ukratko – nisu statična.

Studija SMPY kaže da najraniji znaci kognitivne sposobnosti mogu da predvide kako će kasnije živjeti, ignorirajući sve između ta dva doba.

Sa tim na umu, na roditeljima je kao i na učiteljima i nastavnicima, da rano prepoznaju te sposobnosti i njeguju ih koliko je god to moguće.