PREHRANA

Ljetne salate za pravo osvježenje

Avaz.ba

30.7.2017

Kada nam se ljetna vrućina uvuče u kuhinju, niko nema pretjeranu volju za kuhanjem i dodatnim povećavanjem temperature. Najgora opcija kuhanja ljeti je ona koja uključuje pećnicu. Zato, birajte lagane ljetne salate. Njih možete poslužiti u bilo koje doba dana, za doručak, ručak ili večeru. Jednostavne su i brze za pripremu, a pri tome mogu biti itekako hranjive i zdrave.

Ljeti su salate idealan obrok. S obzirom na to da zbog velikih vrućina želimo pripremu obroka svesti na minimum, a i sezona voća i povrća je na vrhuncu, raznovrsne ljetne salate s dodacima mesa, ribe, sireva i žitarica idealan su odabir za svakoga. Takvim obrokom unosimo u organizam sve potrebne hranjive sastojke, a pri tome ne opterećujemo probavu, jer je jelo lako probavljivo.

Početak dana

Uvijek je poželjno kupovati povrće i voće iz organskog uzgoja, posebno kada je riječ o obroku koji se jede sirov, bez prethodne termičke obrade. Ljeti su tržnice zaista pune, izbor je velik pa ćete s lakoćom pronaći prodavača kojem možete vjerovati.

Laganim ljetnim salatama možete zamijeniti bilo koji od tri glavna obroka, ali pri tome pripazite na to kakvu ćete salatu pripremiti. Za večeru se nikada ne preporučuju teško probavljiva jela ovisno o vašem izboru sastojaka. S druge strane, salata za doručak može biti odličan i zdrav početka dana te vas snabdjeti dovoljnom količinom energije.

 

Potrebno je, stoga, naglasiti kako postoji ustaljeno mišljenje da sendviči debljaju, a salate ne. Obična salata od svježeg povrća, začinjena maslinovim uljem i sokom od limuna ili niskokaloričnim umakom, ima, naravno, manje kilokalorija od sendviča. No, odaberete li salatu u kojoj će se naći visokokalorične namirnice poput majoneze, maslaca ili, pak, raznih sireva, tada je potpuno jasno na kojoj je strani prevaga.

Baza i dodaci

Kako bi salate bile ukusne te mogle poslužiti kao samostalan obrok, treba poznavati principe kombinacija određenih namirnica. Baze za salate mogu biti zeleno lisnato povrće (zelena salata, špinat, rikola), raznovrsne mahunarke (grah, slanutak, bob), tjestenine, riža, kus-kus u koje se dodaju izvori bjelančevina (meso peradi - piletina, puretina, riba, morski plodovi, jaja, tofu, klice) te pojačivači okusa, poput začinskog bilja (bijeli luk, peršun, bosiljak, majčina dušica) te razni orašasti plodovi i sjemenke.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.