Zdravo dijete

Dojenje prijevremeno rođenih beba

Autor: "Bebe i mame"
13.03.2018 14:27
A
A
A

Prijevremeno rođena beba je ona koja je rođena najmanje tri sedmice prije termina. U grupu prijevremeno rođenih beba spadaju i one krhke bebe rođene mjesecima ranije i zdrave jake bebe rođene tek nekoliko sedmica prije.

Majka prijevremeno rođenog djeteta prolazi kroz teško emocionalno razdoblje, jer se brine za bebu, razmišlja o tome zašto se porodila ranije, a mora se suoćoto i sa svim rizicima koji prate bebu.

Kako prijevremeno rođena djeca borave dugo u bolnici, nekada i sedmicama, roditeljska blizina joj je neophodna. Kada god možete i koliko vam bolnički protokol dopušta, posjećujte bebu, dodirujte je i pričajte joj.

Fizička blizina može smanjiti emocionalni stres i za majku i za bebu. Vi imate i jedinstven dar za vašu bebu: vaše mlijeko. Majčino mlijeko je nešto što samo vi možete dati bebi. Ono sadrži niz vrijednih hranjivih i imunoloških sastojaka koji igraju važnu ulogu za zdravlje vaše bebe i za njen razvoj.

Prednosti majčinog mlijeka za prijevremeno rođenu bebu:

* Mlijeko majke prerano rođene bebe ima više bjelančevina i drugih nutrijenata nego mlijeko majke na vrijeme rođene bebe.

* Majčino mlijeko sadrži lipazu, enzim koji pomaže bebi da efikasnije probavi masnoće koje su važan izvor energije za rast prerano rođene bebe.

* Majčino mlijeko lakše je probavljivo i beba ga bolje tolerira, jer se vrsta bjelančevina iz majčinog mlijeka temeljitije rastavlja i bolje apsorbira nego ona vrsta bjelančevina koja se nalazi u adaptiranom mlijeku.

* Prijevremeno rođena beba teže će obolijevati od infekcija koje su nešto ćešće kod beba hranjenih adaptiranim mlijekom, jer je zaštićena imunološkim faktorima iz vašeg mlijeka dok se njezin odbrambeni sistem još nije razvio.

* Majčino mlijeko utječe na bolji razvoj vida kod prerano rođenih beba, što se pripisuje određenim vrstama masnih kiselina koje postoje jedino u majčinom mlijeku.

* Dojenje prijevremeno rođenih beba povezano je s nižim krvnim pritiskom kasnije u životu.

* Dojenje može pridonijeti većoj inteligenciji i poboljšanom motoričkom razvoju kasnije u životu. Neke omega-3 masne kiseline, holesterol i drugi sastojci u majčinom mlijeku, koji se ne mogu naći nigdje drugo, važni su u razvoju moždanog tkiva.

* Majčino mlijeko sadrži niz hormona i enzima, uključujući razne faktore rasta, koji su važni u sazrijevanju probavnog, živčanog i ostalih sistema.

Prijevremeno rođene bebe nemaju razvijenu kontrolu nad potrebama za hranom, sve dok ne dostignu termin u kojem su se i trebale roditi. zato je i veća opasnost od dehidracije i pothranjivanja.

Spavanje je vrlo važno za produkciju hormona rasta, tako da se te bebe ne smije puno buditi. Općenito, važno je da im se priušti što manje stresa.

Način na koji ih treba hraniti je individualan i ovisi o mnog faktora.

1. Sitnim bebama koje su toliko nerazvijene da ne mogu same probavljati hranu, hranjivi sastojci i tekućina se daju intravenozno. One nešto razvijenije, ali koje također ne mogu same gutati, hrane se sondom koja male količine mlijeka prenosi u trbuščić.

Ono što majka može učiniti za vrijeme dok se beba ovako hrani i boravi u inkubatoru, je izdajanje. Izdajanje bi trebalo biti onoliko često koliko bi beba inače jela, dakle svaka dva do tri sata ili osam do 12 puta dnevno. Važna su i noćna izdajanja.

Najbolje je izdajati se električnom izdajalicom, i to obje dojke istovremeno, jer to potiče bolje lučenje hormona prolaktina koji potiče daljnju proizvodnju mlijeka.

Potrebna količina dnevno izdojenog mlijeka je minimalna oko 300 ml, a idealna iznad 700 ml. Dok se beba hrani putem sonde, najbolji izbor za nju je majčino mlijeko, i to svježe, jer se obradom unište žive ćelije i antitijela.

2. Bebe koje su dostigle stepen rasta da mogu same gutati, ali još nemaju dobro razvijen refleks sisanja ili su preslabe za dojenje trebale bi uzimati majčino mlijeko nekim drugim putem.

Iako je hranjenje bočicom brže i mlijeko lakše curi u bebina usta, dojenje je manje stresno za prijevremeno rođenu bebu nego hranjenje bočicom. Kontakt s majkom bebama je prirodan, ugodan i poticajan. Ne očekujte uspjeh odmah, možda će trebati mnogo vremena i pokušaja prije nego što beba uspije povući mlijeko iz prsa.

3. Prijevremeno rođene bebe koje već mogu učinkovito sisati, još se razlikuju od na vrijeme rođenih beba. I kod njih je važan što češći kontakt s majkom.

Te bebe jedu malo, tako da je majčina zaliha mlijeka obično veća od bebinih potreba. Problem je u tome što se bebe ne bude često za hranjenje, znaju zaspati na dojci vrlo brzo, ili čak ispustiti dojku prije nego što majci krene teći mlijeko.

Način na koji treba rješavati ovakve probleme je slijedeći:

* Majka bi trebala održavati količinu mlijeka dodatnim izdajanjem

* Prije dojenja majka treba potaknuti otpuštanje mlijeka, tako da već na početku podoja beba ima stalan tok mlijeka (prije podoja se opustiti i malo izdojiti)

* Bebu treba držati u položaju da majka može dobro kontrolirati položaj bebine glave i usta

Koji položaj

1. Ako stavljate bebu na lijevu dojku, prvo ju postavite da leži na vašoj desnoj ruci, s glavom u desnom dlanu - tako ćete lako upravljati položajem glave.

2. Beba treba biti okrenuta prema vama i trbuhom i prsima i licem. Koristite jastuke da biste ju postavili dovoljno visoko.

3. Lijevom rukom pridržavajte lijevu dojku. Krenite C-hvatom (palac gore, ostali prsti dole), ali tako da samo zadnja tri prsta pridržavaju dojku, a palac i kažiprst malo odvojite od dojke kako bi s njima mogli pridržavati i upravljati bebinim obrazima i bradom.

4. Podražajem na bebin obraz, pokušajte postići da beba jako otvori usta prije nego što uhvati bradavicu, ili joj prstom lagano pritisnite bradu prema dole da otvori usta.

5. Ako beba nije dovoljno duboko uhvatila bradavicu i areolu, stavite prst u ugao usta da je odvojite od dojke i pokušajte ponovo.