(Foto: Ilustracija)

(Foto: Ilustracija)

NAŠA TEMA

Žene u BiH ulaze u menopauzu između 45. i 55. godine

Piše: Zijada KARIĆ
07.09.2017 07:05
A
A
A

Završetak fertilnosti označen je posljednjom menstruacijom (menopauza). Kada godinu žena ne menstruira, onda se retrogradno postavlja dijagnoza menopauze. Ovaj proces je, prije svega, uvjetovan gašenjem funkcije jajnika kada se zaustavi i produkcija estrogenih hormona, kaže za naš list prof. dr. Kenan Drljević, specijalista ginekologije i akušerstva. 


Odumiranje folikula


- Genetska predispozicija je presudna kada će žena ući u menopauzu. Ostali razlozi su kvalitet života, prethodni operativni tretmani na jajnicima, zračenje i hemoterapija. Na našim prostorima žene u menopauzu ulaze između 45. i 55. godine - rekao je prof. dr. Drljević.


Odumiranje jajnih folikula, dodaje, u kojima se nalaze jajne ćelije počinje još prije rođenja - već u 20. sedmici intrauterinog života ženskog ploda, kada ih ima najviše, 6 do 7 miliona. Na porodu žensko novorođenče ima oko milion jajnih ćelija, a djevojčica ih u periodu javljanja prve menstruacije ima oko pola miliona.


- Odumiranje jajnih folikula je neprekidan proces kroz djetinjstvo, sve do menopauze. U fertilnoj dobi svega 400 folikula biva odabrano da ovulira, nakon čega žena promenstruira ako ne zatrudni. U tom procesu koji se zove ovulacija dolazi do izbacivanja zrele jajne ćelije u jajovod. Žena ima otprilike oko 400 menstrualnih ciklusa, što određuju njenu fertilnu dob – ističe naš sagovornik.


Prof. Drljević: Dramatične manifestacije

Osjetljiv period

Perimenopauza i rana postmenopauza ili klimakterij, ističe, vrlo je osjetljiv i značajan period za žene jer je u 80 posto slučajeva obilježen dramatičnom manifestacijom nedostatka estrogenih hormona. Manifestira se lupanjem srca, napadima vrućine, nesanicom, depresijom, znojenjem, razdražljivošću, neurozom, poremećajem koncentracije. 


- Estrogeni utječu na rast i razvoj genitalnih organa, razvoj sekundarnih spolnih karakteristika i uspostavu fertilnosti. S druge strane, estrogeni hormoni putem svojih receptora utječu na sve organske sisteme. Ne postoji nijedna ćelija u organizmu žene koja ne posjeduje receptore za estrogene hormone – kazao je prof. dr. Drljević.


Cijelu fertilnu dob žene, dodaje, moduliraju njeni estrogeni hormoni, sve njene somatske i psihičke funkcije. Posebno je značajan pozitivni protektivni učinak estrogenih hormona na kardiovaskularni aparat.


- Zbog prisustva endogenih estrogenih hormona kardiovaskularni aparat žena je zaštićeniji od infarkta miokarda, moždanog udara i duboke venske tromboze u odnosu na mušku populaciju. To je osnovni razlog zbog čega žene u prosjeku 7 do 8 godina žive duže od muškaraca – rekao je prof. dr. Drljević.


Nadomjesna terapija 


Hormonska nadomjesna terapija se uvodi isključivo pod kontrolom ginekologa. Neobično je važno da žena u ovom periodu redovno posjećuje ginekologa jer je tada češća pojavnost zloćudnih tumora tijela maternice i jajnika za koje ne postoji skrining. Važan je godišnji ultrazvučni pregled dojki i mamografija svake treće godina.


Simptomi koji se javljaju 


Od vrtoglavice do osteoporoze


Simptomi koji se mogu javiti, istakla je prof. dr Zelija Velija-Ašimi, u menopauzi kao posljedica deficita estrogena i disbalansa ostalih hormona su mnogostruki.

- Neurološki: trnci u rukama i stopalima, napadi vrtoglavice, gubitak apetita, glavobolja

- Psihijatrijski: napetost, suha usta i nos, otežana koncentracija, depresija/anksioznost

- Psihološki: gubitak energije, otežano spavanje, osjećaj tuge

- Endokrini: napadi vrućine i crvenila, noćno znojenje, suhe oči, suho grlo/grlobolja, pad libida

- Kardiovaskularni: otečenost, povećan rizik od srčanog infarkta, bolest koronarnih arterija, hiperlipidemija, moždani udar, bol u prsima i nedostatak zraka pri tjelesnom naporu, tahikardija, hladan znoj

- Respiratorni: pogoršanje simptoma astme, respiratorna bolest, pulmonalni noduli, dugotrajan kašalj


- Gastrointestinalni: proljev, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, učestalija pojava refluksa i vjetrova

- Koštano-mišićni: bolni zglobovi, bol u leđima, osteoporoza

- Dermatološki: iritacija ili crvenilo kože, suha koža

- Mokraćni: oslabljena kontrola mokrenja, bolno mokrenje, infekcija mokraćnog mjehura

- Ginekološki: osjetljivost dojki, vaginalni iscjedak, suha vagina


Izbjeći rizike za zdravlje  


Redovni pregledi su važni


Zbog povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti, osteoporozu, karcinom dojke i tromboemboliju u menopauzi, ističe prof. dr Zelija Velija-Ašimi, izuzetno je važno raditi redovne preglede te je neophodno pratiti krvni pritisak, raditi pregled dojki i male zdjelice.

- Mamografiju treba uraditi ukoliko se želi započeti s estrogenskom nadomjesnom terapijom kod žena s povišenim rizikom, koja se inače treba uraditi prema nacionalnom skrining programu. Endometrijalna biopsija se savjetuje kod žena s abnormalnim krvarenjima iz uterusa – kazala je prof. dr. Velija-Ašimi.

Menopauza, dodaje, nije kraj seksualnog života, britkog pamćenja, novih spoznaja i produktivnosti. Može se uživati čak i u prezrelim godinama, otkrivati nova područja života, surfati internetom, učiti, stvarati likovna i literarna djela, učestvovati u naučnim dostignućima.


Terapija i njeno korištenje 


Uzimati u najmanjoj dozi


Terapiju u menopauzi, kazala je prof. dr. Zelija Velija-Ašimi, treba koristiti u najmanjoj dozi i najkraćem potrebnom vremenu kako bi se olakšale tegobe i povećao kvalitet života, a terapija treba biti individualizirana.

- Osim standardne hormonske terapije, danas se sve češće koristi prirodna fitoterapija, mada nema dovoljno naučnih dokaza njene učinkovitosti. Koriste se biljni ekstrakti koji sadrže izoflavonoide, prirodne komponente koje imaju estrogeno djelovanje, zbog čega su i nazvani fitoestrogenima – rekla je prof. dr. Velija-Ašimi.

Biljke, dodaje, koje sadrže izoflavone najčešće se koriste u terapiji menopauznih simptoma, a od njih su najznačajnije soja i crvena djetelina. Za smanjenje simptoma menopauze značajni su i neki vitamini i minerali, od kojih su najbitniji kalcij i magnezij, vitamin K2, D3 i B6.