Piše: Prof. dr. Aleksander Golbin
U svojim snovima djeca, isto kao i odrasli, savladavaju doživljaje i emocije. Osobe, predmeti, životinje i događaji o kojima djeca sanjaju mogu mnogo toga otkriti o njihovim željama, predstavama, strahovima i brigama, kaže dr. Aleksander Golbin, američki pedijatar i dječiji psiholog koji se bavi proučavanjem snova.
Za roditelje dječiji snovi predstavljaju ključ za njihovu dušu. Zato bi morali pažljivo slušati kada im djeca pričaju šta su u snu doživjela, što su u stanju uraditi tek nakon treće godine života.
Istraživanja dr. Golbina provedena u SAD pokazala su da u gotovo 50 posto dječijih snova životinje i likovi iz mašte igraju presudnu ulogu. Tako borba sa zmajem odražava konflikt sa sopstvenim osjećanjima.
Ako se u snovima pojavljuju domaće životinje, onda je djeci potrebno više naklonosti i nježnosti. Psiholozi su došli do zaključka da djeca najčešće sanjaju kuće, vodu, brda, doline i scene spašavanja.
Dr. Golbin ustanovio je da se tokom djetinjstva mijenja sadržaj snova. Tako djeca uzrasta između tri i četiri godine najčešće sanjaju jedno biće, i to uglavnom životinju. Konstrukcija radnje je vrlo kratka i jednostavna.
Starija djeca (pet i šest godina) sanjaju složenije snove, a ona od sedam do devet godina često sebe u snovima vide kao superjunake ili filmske zvijezde.
- U tome se odražava promjena u njihovoj svijesti i dominacija nad mislima, tijelom i osjećanjima - kaže Golbin.
Što su djeca starija, snovi postaju sve složeniji: Vrlo su maštoviti, a pojavljuju se i agresije i strahovi. U snovima mališani vježbaju ono što će realizirati u životu ili iživljavaju ono što još nisu u stanju ostvariti ili prihvatiti u stvarnom životu. Ako roditelji znaju protumačiti te snove, moći će svojoj djeci pružiti podršku. Zato bi ih trebali hrabriti da im pričaju šta su sanjali, ali da pri tom uspostave ravnotežu: ne bi trebali ni ignorirati snove, niti ih dramatizirati.
