Igra donosi neizmjernu dobrobit djetetu, jer ona ushićuje sva čula, pomaže maloj djeci da lakše ovladaju pokretima, proteže um, potiče primjenu jezika i stimulira imunološki sistem. Igra razvija i vještinu uspostavljanja prijateljskih odnosa, jača samopouzdanje i poboljšava spavanje. U svakom slučaju, igra ima bezbroj dobrih strana, a nijednu lošu, ističe dr. Harvey Karp u knjizi "Najsretnije dijete u kvartu".
Mališanu je potrebna uravnotežena prehrana sastavljena od iskustava igre, uključujući tjelesnu igru, muziku i pjesme, kreativne igre (rad s glinom, kolažom, bojicama i bojanje prstima), igre uloga (lutke, kostimiranje, različite igračke), igre oponašanja (obuhvataju kućanske predmete kao što su lonci, tave i metle-igračke) te čulne igre (pijeskom, vodom, glinom).
Djeca se najviše vole igrati na otvorenom prostoru i to je za njih prava zemlja čuda. U njoj se stalno mijenja bogatstvo svjetlosti, prizora, boja i zvukova, ali i druge djece.
Poticati maštu
Zbog ubrzanog načina života nedostaje nam svježeg zraka, a djeci nedostaje mnogo više. Dvogodišnjak koji je po cijeli dan zatvoren u kući postaje nesnosan, plačljiv, nervozan i ništa ga ne zanima. Zato je važno što više vremena s djetetom provoditi na otvorenom. Nije bitno ni kolika je temperatura vani, sve dok je dijete zdravo, nema temperaturu ili kakvu upalu, slobodno s njim izađite van.
Zapravo, nijedan dan ne može biti toliko loš (osim u zaista ekstremnim vremenskim uvjetima) da barem na pola sata ne možete izaći napolje. Možda vama kiša smeta, ali vašem djetetu nimalo, ono će oduševljeno držati kišobran i skakati po lokvicama i gurati lice pod kapi kiše. Njemu je to sve samo igra.
Mašta važnija od znanja
Ne zaboravite da svako dijete ima bujnu maštu koju treba poticati, pa svom malom umjetniku ponudite različite materijale za umjetničko izražavanje. Nemojte mu pokazivati kako da nacrta mačku ili mamu, već mu dopustite da se samo kreativno izrazi. U početku će to biti samo jedna išarana mrlja, ali potrudite se i pronađite nešto pozitivno u tome. Pitajte ga da vam pokaže ruke, noge, oči, šapu, oko. Dijete zna gdje se šta nalazi na njegovom malom umjetničkom djelu.
Potaknite zato svaku iskru inventivnosti i stvaralaštva koju vaš mališan iskaže i pomozite njegovoj mašti da procvjeta u alat na koji će se moći oslanjati čitav život.
Čitanje - hrana za mozak
Dječiji mozak treba i hraniti, a to se najlakše postiže čitanjem. Kad se radi o malom djetetu, važno je znati da se čita s njim, a ne njemu.
Ako je vaše dijete preaktivno tokom dana da bi smireno moglo sjediti uz vas dok čitate priču, odaberite vrijeme dana kad ga počinje svladavati umor i kad će imati dovoljno strpljenja da se usredotoči na slike i listanje stranica. Vrlo je važno komentirati sve što vidite, pitati ga šta vidi na stranici, kako se to zove, kako se određena životinja oglašava, koje je boje i slično.
Kada čitate dvogodišnjaku nećete moći više proizvoljno mijenjati tok priče i kratiti je, jer dijete dobro zna cijelu radnju i priču gotovo napamet i naučilo je poštovati pravila pa će to isto zahtijevati i od vas.
Trogodišnjak će vas i nakon što završite čitanje ispitivati što se kasnije dogodilo, zašto se nešto dogodilo te će željeti razgovarati o tome.
Čitajući djetetu, hranite njegov mozak i raspirujete njegovu maštu. Ali, nemojte to činiti samo zato da bi dijete bilo pametnije. To je divna prilika da se priljubite jedno uz drugo te isprepletete srca i duše. Znate i sami koliko su ti trenuci vrijedni i kako vaš mališan brzo raste.
