Za buduće mame

Trudnica ne treba jesti mnogo, nego raznovrsno

Autor: "Bebe i mame"
08.03.2018 14:14
A
A
A

Ženama se preporučuje i prije začeća početi s uzimanjem suplemenata, posebno folne kiseline (vitamin B9), koja u prvih dvanaest sedmica trudnoće smanjuje rizik od određenih anomalija, prije svega oštećenja neuralne cijevi za čak 70 posto, a smanjuje i rizik od spontanog pobačaja.

Ovaj vitamin se nalazi u zelenom lisnatom povrću, grahoricama, žitaricama, voću i kvascu. Igra važnu ulogu u dijeljenju ćelija i rastu ćelija embrija i fetusa, a zajedno sa vitaminom B12 nužan je u stvaranju krvnih ćelija.

U trudnoći je potreba za folnom kiselinom udvostručena, a kako naše tijelo nema sposobnost pohranjivanja njenog viška, nužno je svakodnevno uzimanje suplemenata tokom cijele trudnoće, budući da se potrebna količina teško može dobiti prehranom.

Izvori energije

Trudnica bi nakon prvog tromjesečja trebala tokom dana unositi oko 300 kalorija više od uobičajenog dnevnog unosa od 2.500 kalorija. Energetske potrebe žena rastu jer se u trudnoći moraju zadovoljiti i dodatne potrebe za razvoj grudi, maternice i posteljice, potrebe za rast i razvoj fetusa kao i skladištenje hranjivih sastojaka koji će pomoći rastu fetusa te laktaciji. Kao izvor energije služe bjelančevine, ugljikohidrati i masti.

Masti su najbogatiji izvor energije, a neophodno ih je unositi u organizam zbog iskorištenja vitamina topivih u mastima (A, D, E i K), a masti predstavljaju izvor esencijalnih masnih kiselina - omega-6 i omega-3, kao i vitamina F.

Esencijalne masne kiseline, posebno omega-3 i omega-6, nužne su za stvaranje zdravih moždanih ćelija i pravilan rad mozga, te za stvaranje mrežnice oka. Mozak sadrži više od 60 procenata masti, a od toga 20 procenata čine ove dugolančane masne kiseline. One su osnovne strukturalne komponente membrane moždanih ćelija.

Spomenute masne kiseline nužne su za razvoj mozga djeteta, koje ih dobiva od majke tokom trudnoće i dojenja. U nedostatku omega-3 i omega-6 masnih kiselina, organizam pokušava sintetizirati zamjenske masne kiseline koje su slične, ali zapravo mogu biti vrlo štetne i uzrokovati ozbiljne poremećaje.

Neke studije potvrđuju pozitivan utjecaj dodatno unesenih količina omega-3 masnih kiselina na rast fetusa i vrijeme porođaja, kao i na njihovu ulogu u izgradnji nervnih struktura.

Stoga, u prehranu trudnica treba uključiti namirnice koje su izvor omega-3 masnih kiselina (orasi, riba, lanene sjemenke) i omega-6 (suncokretovo, kukuruzno, sezamovo, šafranovo ulje), odnosno poboljšati unos tih bitnih sastojaka putem suplemenata.

Riba je važan izvor omega-3 masnih kiselina. No, u našim krajevima rijetko se riba uopće nalazi na jelovniku. Stoga je najsigurniji izvor omega-3 i omega-6 masnih kiselina suplement koji ih sadrži u pravilnom omjeru.

Hrana za mozak

Mozak je najosjetljiviji na prehranu tokom prve godine života, kad najbrže raste. Polovica ukupnih dnevnih potreba koje dijete unosi tokom prve godine života dolazi od masnoća, koje ujedno čine i 50 posto kalorija u majčinu mlijeku.

Istraživanja pokazuju da djeca hranjena mlijekom majki koje su uzimale dodatne količine omega-3 masnih kiselina imaju bolje mentalne sposobnosti (viši IQ), dakle, unosom dovoljne količine tih kvalitetnih masnoća prije, tokom i nakon trudnoće majka veoma utječe na pravilan razvoj i rad mozga svog djeteta.

Još jedna činjenica potkrjepljuje iznimno dobro djelovanje omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Naime, američki znanstvenici došli su do spoznaje da se povećanim njihovim unosom tokom trudnoće znatno može smanjiti pojava komplikacija u trudnoći, kao i pojava poslijeporođajne depresije.

Iz svega spomenutoga nameće se zaključak da bi povećan unos pravilnog omjera omega-3 i omega-6 masnih kiselina tokom trudnoće, posebno zadnjeg tromjesečja, i perioda dojenja trebao biti imperativ za svaku ženu.

Pored toga, vrlo je važan unos vitamina i minerala. U trudnoći zbog prirasta volumena krvi raste i potreba organizma za željezom. Najbolji izvor željeza su crveno meso, jetra, žumanjak, žitarice, no trudnice trebaju izbjegavati i jetru i crveno meso pa se preporučuje uzimanje željeza putem suplemenata. 

U trudnoći rastu i potrebe za magnezijem, a manjak ovog minerala je najviše izražen u posljednjem tromjesečju. Kako se hranom ne mogu zadovoljiti potrebe za ovim mineralom preporučuje se uzimati ga putem dodataka prehrani.

Sve o B vitaminima

Vitamin A je važan zbog vida, kože, sluznice i zuba. Ima ga u mrkvi, kelju, siru i maslacu. Nedostatak ovog vitamina povezan je sa zaostajanjem u rastu fetusa i prijevremenim pobačajem. Suviše vitamina A može uzrokovati teratogene promjene na fetusu, pa nije preporučeno uzimati ga putem suplemenata. 

Nedostatak vitamina B6 povezan je sa malom porođajnom težinom i općim lošim stanjem djeteta, a u trudnoći može doći do zadržavanja vode. Manjak vitamina B1 (tiamin) može uzrokovati srčane probleme i kod majke i kod djeteta, dok nedostatak vitamina B12 može dovesti do anemije, a potom i do neuroloških poremećaja.

I na kraju, važna napomena: O uzimanju suplemenata svaka buduća majka i dojilja trebaju se posavjetovati sa svojim ljekarom. 

Gdje i šta 

1. Folna kiselina nalazi se u zelenom lisnatom povrću, grahoricama, žitaricama, voću i kvascu. 

2. Izvor omega-3 masnih kiselina su orasi, riba, lanene sjemenke, a omega-6 suncokretovo, kukuruzno, susamovo, šafranovo ulje. Tokom trudnoće njihov unos treba poboljšati putem suplemenata.

3. Najbolji izvor željeza su crveno meso, jetra, žumanjak, žitarice, no trudnice trebaju izbjegavati i jetru i crveno meso pa se preporučuje uzimanje željeza putem suplemenata.  

4. Hranom se ne mogu zadovoljiti potrebe za magnezijem pa se preporučuje uzimati ga putem dodataka prehrani.

5. Vitamina A ima u mrkvi, kelju, siru i maslacu. Suviše vitamina A može uzrokovati teratogene promjene na fetusu, pa nije preporučeno uzimati ga putem suplemenata. 

Ne jedite za dvoje

Dugo se smatralo da trudnice mogu bez grižnje savjesti uživati u velikim količinama hrane, jer, ipak, one jedu za dvoje. No, stvarno stanje jest da dnevne potrebe fetusa u energiji iznose samo oko 300 kalorija i da suvišan dobitak na tjelesnoj masi buduće majke može povećati rizik od brojnih komplikacija.  

Problem se nastavlja i nakon poroda, ako majka sa kojim kilogramom viška (i ako nije pretila) ponovno zatrudni. Najčešće komplikacije koje se mogu javiti kao rezultat pretjeranog dobitka na tjelesnoj masi su gestacijski dijabetes, visoki krvni pritisak te poteškoće pri porodu.  

Preporučuje se da žene s normalnom tjelesnom masom u trudnoći dobiju od 12 do 15 kilograma.