STRUČNJACI PIŠU ZA "AVAZ"

Šta znači sindrom zlatnog djeteta: Prepoznajte znakove i uspostavite zdrave granice

Pod visokim rizikom su da razviju osjećaj da su povlašteni u odnosu na ostale ili da razviju narcistički poremećaj ličnosti

Roditelji često hvale zlatno dijete za njegovu poslušnost. Facebook

Emina Kadić magistar socijalnog rada

8.5.2024

Možda na trenutak lijepo zvuči biti zlatno dijete porodice ali nažalost ovaj sindrom je rezultat disfunkcionalne porodične dinamike. Slijede osnovne informacije o sindromu zlatnog djeteta, znakovi koji ukazuju na to da možda imate ovaj sindrom i preporuke kako da prevladate ovu dinamiku.

Kakva je to porodična dinamika koja kreira sindrom zlatnog djeteta?

Miljenik porodice

To je porodična dinamika u kojoj roditelj/staratelj posebno favorizira jedno dijete u odnosu na ostalu djecu. Često se javlja u porodici gdje je jedan od roditelja narcis, koji svoje "dobre osobine" projektuje na zlatno dijete a svoje "loše osobine" na žrtvenog jarca. Ove uloge nemaju veze sa stvarnim kvalitetima djece jer roditelja/e ne zanima realnost.

Zlatno dijete u porodici je ono dijete za koje se vjeruje da nikada ne može pogriješiti. Roditelji često hvale zlatno dijete za njegovu poslušnost, marljivost, odlične ocjene, mirnoću, spremnost da pomogne pa čak i onda kada ova ponašanja dijete ne ispoljava.

Zlatno dijete je "miljenik "porodice i u njega se polaže puno nade, da može i da će postati neko važan u budućnosti. Problem je što roditelji ne prepoznaju niti njeguju stvarne potrebe i želje djeteta.

Obično je najstarije dijete žrtveni jarac, srednje ili mlađe je zlatno dijete,a ako ima više od dvoje djece slijedećem djetetu se dodjeljuje uloga izgubljenog djeteta, jer je fokus porodice na žrtvenom jarcu i zlatnom djetetu.

Treba imati u vidu da se radi o ulogama koje proizvodi porodična dinamika koja je živa i koja može da se mijenja kroz iskustvo učenja tokom života i uz pomoć porodičnih terapeuta, ako porodica nije u stanju sama prerasti ove oblike funkcionisanja. Navedeno ne treba shvatiti kao poremećaj ili neko trajno stanje.

Znakovi da ste možda zlatno dijete

- Roditelji vas posebno tretiraju, brže vam opraštaju greške nego ostaloj djeci;

- Muči vas osjećaj krivnje jer kako odrastate uviđate kroz šta je prolazio vaš brat/sestra kao žrtveni jarac. Zapamtite da vi kao dijete niste krivi jer su roditelji ti koji su odgovorni za porodičnu dinamiku. Zato suosjećanje prema bratu/sestri proširite i na sebe i znajte da ste radili najbolje što ste u tom trenutku znali, u skladu sa svojim uzrastom i zrelošću;

- Jaka potreba za uspjehom i postignućima naročito u odrasloj dobi; očekivanja vaših roditelja su bila da ste uvijek dobri u svemu i stalno ste dobijali pohvale tako da ste danas u jakoj potrebi za priznanjem koje dolazi izvana.

- Perfekcionista ste jer su vas i roditelji takvim doživljavali, savršenim. Bili ste pod pritiskom da se greške ne dese. Danas tu vrstu pritiska radite sebi i trudite se da ste u svemu dobri. Nemoguće je da budemo savršeni ali možemo dati najbolje što možemo u datom trenutku.

- Udovoljavate ljudima - teški roditelji mogu biti ljuti i nepredvidljivi i ponekad se djeca trude biti vesela svo vrijeme kako bi izbjegla slijedeću "eksploziju" emocija. Kao odrasla osoba možda zato zapostavljate svoje potrebe u odnosu sa prijateljima ili partnerima jer imate strah od mogućeg konflikta. U redu je ponekad biti i neraspoložen ili uznemiren.

- Problem identiteta - ponekad je teško razdvojiti svoj identitet od roditelja koji su projektovali svoje želje na vas, hvalili vas i vaše uspjehe prisvajali sebi kao zaslugu. Možda ste zanemarivali svoje potrebe i želje kako bi ste ispunili želje svojih roditelja.

Emina Kadić magistar socijalnog rada, sistemska porodična terapeutkinja, nosilac EAP certifikata, supervizor u edukaciji iz realitetne terapije. Avaz

- Imate super visoko ili super nisko samopouzdanje uslijed puno pohvala ili ste s druge strane zbog visokih očekivanja roditelja postali prema sebi isuviše kritični pa ništa nije dovoljno dobro.

Nažalost, sindrom zlatnog djeteta ima efekte na mentalno zdravlje. Nekadašnje zlatno dijete se kasnije muči sa perfekcionizmom, samopouzdanjem, kozavisnosti u odnosima, problemima odnosa i anksioznošću. Pod visokim rizikom su da razviju osjećaj da su povlašteni u odnosu na ostale ili da razviju narcistički poremećaj ličnosti.

Preporuke za prevazilaženje sindroma zlatnog djeteta

Uspostavite zdrave granice

Ako imate roditelja koji svoje potrebe, želje i planove stavlja u prvi plan a vas smatra "svojim produžetkom" i zahtijeva konstantan upliv u vaš život, uspostavljanje granica je neophodno a time ćete dobiti prostor koji vam treba. Jasne granice počinju sa vama, pa razmislite šta je za vas prihvatljivo kada je u pitanju količina provedenog vremena zajedno, tema koje se mogu odnosno ne mogu otvarati, sadržaja i aktivnosti koji su vama o.k. i onih koji nisu. Potom jasno i direktno iskomunicirajte svoje potrebe i zahtjeve. Primjer: "Dragi roditelji, razumijem da bi ste vi sada da provedemo vrijeme zajedno ali ja imam planove sa svojim partnerom/društvom. Biću slobodan/slobodna _______ pa možemo na ručak i sl."

Bez kontakta

U slučaju kada kontakti sa roditeljima imaju negativan uticaj na vaše mentalno zdravlje jer koliko god se vi trudili da postavite granice oni ih ne poštuju, potrebno je donijeti tešku odluku o prorjeđivanju ili prekidu kontakta. Zaslužujete da imate mir i stabilnost !

- Ne očekujte previše od roditelja koji su vam dodijelili ulogu zlatnog djeteta da razumiju vaše stvarne potrebe i želje.

Vodite brigu o sebi

Povežite se sa svojim potrebama i željama i okružite se ljudima sličnima sebi; preporučuju se meditacije, mindfullness vježbe, pozitivne afirmacije. Praktikovanje vjere također može dodatno pomoći.

Zlatna djece i generalno djeca narcističkih roditelja su skolni nesanici, depresiji, anksioznosti i PTSD. Tada je potrebno obratiti se na tretman stručnjacima mentalnog zdravlja.

(Svake srijede objavljujemo tekstove stručnjaka koji pišu o braku, porodici, bebama, trudnoći...)

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.