Hronična i zamarajuća bolest dišnih puteva, astma, može biti uzrokovana brojnim faktorima i razlikovati se od osobe do osobe. Ono što je zajedničko jeste činjenica da kada dišni putevi dođu u kontakt s okidačem, postaju upaljeni, suženi i ispunjeni sluzi.
Napad astme
Kada imate napad astme, vaši dišni putevi se sužavaju i postaje teško disati. To može biti posljedica grčenja mišića oko dišnih puteva, upale i oticanja sluznice koja ih oblaže ili velike količine sluzi unutar njih. Posljedice toga su obično kratak dah, teško disanje ili kašalj dok se vaše tijelo pokušava riješiti sluzi.
Astma je složeno stanje na koje utječe mnoštvo genetskih faktora, faktora iz okoliša i načina života. Jedan od primarnih uzroka je genetika, pri čemu su pojedinci koji imaju porodični historiju astme izloženi većem riziku od razvoja tog stanja.
Međutim, sama genetika ne daje potpunu sliku. Okidači iz okoline igraju ključnu ulogu u pokretanju simptoma astme i pogoršanju stanja.
Faktori okoline
Alergeni su jedan od faktora okoline koji utječu na astmu, a uobičajeni uzroci alergijske astme uključuju polen, grinje, plijesan, dlaku kućnih ljubimaca i izmet žohara. Kada osobe s alergijskom osjetljivošću dođu u kontakt s ovim alergenima, njihov imunološki sistem reagira, što dovodi do upale dišnih puteva i simptoma astme.
Urbana područja s visokom razinom onečišćenja zraka predstavljaju značajan rizik za razvoj i pogoršanje astme.Fine čestice, emisije iz vozila, industrijski zagađivači i zagađivači zraka u zatvorenim prostorima mogu iritirati dišne puteve, izazivajući napade astme kod osjetljivih osoba.
Izloženost duhanskom dimu, bilo kroz aktivno ili pasivno pušenje, dobro je utvrđen faktor rizika za astmu. Štetne hemikalije u dimu cigareta mogu oštetiti dišne puteve i povećati upalu, čineći simptome astme težima.
Prehrambene navike
Alergije na hranu mogu izazvati blage do teške reakcije opasne po život te rijetko uzrokuju astmu bez drugih simptoma. Ako ste alergični na hranu, astma može biti dio teške reakcije opasne po život zvane anafilaksija.
Najčešće namirnice povezane sa simptomima alergije su jaja, kravlje mlijeko, kikiriki, orašasti plodovi, soja, pšenica, riba, škampi i drugi školjkaši, salate i svježe voće.
Konzervansi hrane mogu izazvati izoliranu astmu, pogotovo sulfitni aditivi, poput natrijevog bisulfita, kalijevog bisulfita, natrijevog metabisulfita, kalijevog metabisulfita i natrijevog sulfita, koji se obično koriste u obradi ili pripremi hrane.
Tjelesna aktivnost
Za oko 80 posto ljudi s astmom naporan trening može uzrokovati sužavanje dišnih puteva. Tjelovježba je često glavni okidač astme. Ako imate astmu uzrokovanu vježbanjem, osjećat ćete stezanje u prsima, kašalj i imati problema s disanjem unutar prvih 5 – 15 minuta aerobnog treninga.
Kod većine ljudi ti simptomi nestanu u sljedećih 30 – 60 minuta vježbanja, ali do 50 posto ljudi s astmom uzrokovanom vježbanjem može imati novi napadaj 6 – 10 sati kasnije.
Sporo zagrijavanje može spriječiti ovakav napadaj astme.
Ako imate tešku astmu i sada niste aktivni, prvo razgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako pratiti svoje disanje i odabrati prave aktivnosti. Kada je zima, izbjegavajte vježbanje na otvorenom po vrlo hladnom vremenu jer izloženost može izazvati astmu.
Pojava žgaravice
Teška žgaravica i astma često idu ruku pod ruku. Do 89 posto ljudi s astmom također ima jaku žgaravicu. Obično se događa noću dok ležite. Normalno, ventil sprečava vraćanje želučane kiseline u jednjak (hrana iz cijevi se spušta dok jedete).
Kada imate žgaravicu, ovaj zalistak ne radi kako bi trebao i vaša se želučana kiselina refluksira ili vraća u jednjak. Ako kiseline dospiju u vaše grlo ili dišne putove, iritacija i upala koju uzrokuju mogu izazvati napadaj astme.
Indikacije koje ukazuju na refluks kao uzrok astme uključuju početak astme u odrasloj dobi, nepostojanje astme u obitelji, nepostojanje alergija ili bronhitisa, astmu koju je teško kontrolirati ili kašalj u ležećem položaju.
Ako vaš liječnik posumnja na ovaj problem, može preporučiti posebne testove za njegovo otkrivanje, promijeniti hranu ili ponuditi lijekove.
Lijekovi kao uzroci astme
Za mnoge osobe s astmom određeni lijekovi mogu djelovati kao okidači za napade. Važno je prepoznati te potencijalne okidače i biti oprezan pri njihovom uzimanju, čak i ako prethodno nisu izazvali reakciju.
Iako nije potrebno izbjegavati ove lijekove osim ako nisu identificirani kao okidači, pametno ih je koristiti s oprezom zbog nepredvidive prirode alergijskih reakcija.
U nastavku je popis najčešće poznatih lijekova koji mogu izazvati astmu ili simptome povezane s astmom. Ako sumnjate da neki propisani lijek može pogoršati vašu astmu, savjetuje se da o tome razgovarate sa svojim liječnikom.
Aspirin i drugi lijekovi protiv bolova, otprilike 10–20 posto pacijenata s astmom pokazuje osjetljivost na aspirin ili nesteroidne protuupalne lijekove kao što su ibuprofen i naproksen.
Ovi lijekovi, koji se često koriste za ublažavanje bolova i snižavanje temperature, mogu izazvati teške napadaje astme, ponekad sa smrtnim posljedicama. Osobe s poznatom astmom osjetljivom na aspirin trebaju u potpunosti izbjegavati ove lijekove.
Iako se proizvodi s acetaminofenom općenito smatraju sigurnima, ipak se preporučuje konsultirati se s liječnikom prije upotrebe jer rijetko mogu izazvati napadaje astme kod nekih pojedinaca.
Beta blokatori, lijekovi koji se obično propisuju za bolesti srca, visoki krvni pritisak, migrenske glavobolje, a ponekad i glaukom, mogu utjecati na astmu. Ključno je razgovarati o njihovoj potrebi sa svojim liječnikom i, ako su propisani, pratiti njihove efekte na vašu astmu kroz probne doze. Obavijestite sve zdravstvene djelatnike, uključujući svojeg oftalmologa, o svom statusu astme.
ACE inhibitori, koriste se za liječenje bolesti srca i hipertenzije i mogu potaknuti kašalj kod približno 10 posto korisnika. Iako ovaj kašalj nije nužno astma, može nalikovati simptomima astme ili, u slučajevima nestabilnih dišnih puteva, izazvati zviždanje i stezanje u prsima. Ako osjetite kašalj nakon početka uzimanja ACE inhibitora, obratite se svojem liječniku.
