NAŠA TEMA

Šta treba znati o alergijama na hranu

"Bebe i mame"

4.8.2018

Alergije na hranu kod djece su specifične, jer se mnoge od njih povlače tokom života. U razvijenom svijetu oko šest posto djece ima je dijagnosticiranu, ali je stvarni broj vjerovatno veći, jer dijelu djece s blagim reakcijama dijagnoza nikad nije postavljena.

Najvažnije je da roditelji na svaku promjenu koju uoče kod djeteta nakon konzumiranja određene namirnice, reagiraju odlaskom liječniku. U nekim slučajevima jaka reakcija može dovesti do anafilaktičkog šoka.

Ako se ponekad pojavi blagi osip, koji se uskoro povuče, roditelji se ne zabrinjavaju, misleći da je riječ o alergiji na sunce koja će prestati.

Alergije na hranu i netolerancija na hranu medicinski su različiti pojmovi. Hrana na koju je dijete netolerantno ne mora izazvati alergijske reakcije. Međutim, dugoročno ako ne eliminiramo namirnice na koje je dijete netolerantno, to škodi zdravlju.

I u slučaju netolerancije i u slučaju alergije najbolje rješenje je izbjegavati nepoželjnu namirnicu. Alergije su češće kod djece u čijim je porodicama bilo ili ima alergija, pa bi pedijatri trebali voditi brigu o porodičnoj anamnezi kad majkama preporučuju uvođenje čvrste hrane bebama.

Naravno, netolerancija na hranu i alergije mogu se javiti i samo kod jednog djeteta ili odrasle osobe u porodici.

Kako su alergije na određene namirnice češće nego na ostale, kod uvođenja čvrste hrane bebama treba biti pažljiv te raditi to postepeno. Prerano ili neadekvatno uvođenje novih namirnica u prehranu bebe može pogodovati netoleranciji ili alergijama.

Najčešći simptomi alergije su:

* Svrab;

* Pelenski osip;

* Kihanje, curenje iz nosa, suzne ili nadražene oči;

* Proljev, vjetrovi ili povraćanje;

* Razdražljivost;

* Promjene raspoloženja;

* Začepljeni nos.

Jedan od načina prevencije alergija je ne uvoditi u prehranu najčešće alergene do navršene prve, neki pedijatri savjetuju i do navršene druge ili čak treće godine života.

Nažalost, djeca su najčešće i alergična na hranu koja je česta u uobičajenoj prehrani, a to su:

* Mlijeko i mliječni proizvodi;

* Jaja i proizvodi koji ih sadrže, pa i u malim količinama

* Soja i proizvodi od soje

* Kikiriki i drugi orašasti plodovi

* Pšenica i proizvodi od pšenice;

* Umjetne boje i ostali dodaci hrani;

* Bobičasto voće;

* Čokolada;

* Citrusi;

* Riba i morski plodovi;

* Paradajz;

* Kvasac i hrana koja ga sadrži.

Srećom, izrazito je malo djece koja i u kasnijoj dobi ostaju alergična. Neki ostanu alergičan na jednu ili dvije namirnice, a jako je malo djece alergične na veći broj namirnica čitavog života.

Kako osim eliminacije nema drugog lijeka protiv alergije, postoje samo lijekovi koji mogu olakšati simptome. U slučaju da kupuju gotovu industrijsku hranu, roditelji bi morali biti oprezni, jer u gotovoj hrani često ima dodataka koje ne očekujemo.

Neka istraživanja pokazuju da konzumacija organski i ekološki uzgojenih namirnica rezultira manjim brojem alergija.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.