NJEGA Roditeljske brige

Šest prolaznih promjena na koži novorođenčeta

Nježna koža novorođenčeta mora se naviknuti na novu sredinu, pa su zato na njoj prisutne brojne promjene. One, uglavnom, ne zahtijevaju liječenje, ali mogu zabrinuti neisuksne roditelje

Piše: Prof. dr. Naima Mutevelić-Arslanagić
07.02.2019 21:12

Po rođenju nastaju promjene na koži bebe

Foto: Ilustracija

Rođenjem beba napušta sredinu u kojoj je bila zaštićena od vanjskih utjecaja. Sada se njen organizam, pa tako i koža, mora priviknuti na djelovanje vanjske sredine.  

Kao posljedica toga nastaju promjene u koži koje su fiziološke i ne zahtijevaju liječenje, jer su prolaznog karaktera i spontano se povlače, ili su rezultat «biološkog miraza» - majčinih hormona koji su krvotokom dospjeli u organizam novorođenčeta.

Evo tih promjena na koži koje ne zahtijevaju liječenje, ali mogu zabrinuti majku, naročito ako joj je to prvo dijete.

Vernix caseosa - masni zaštitni sloj

Koža novorođenčeta prekrivena je blijedo-žućkastim masnim naslagama koje

se sastoje od sekreta lojnih žlijezda, deskvamiranih ćelija najpovršnijeg sloja kože i raspadnutih lanugo dlačica.

Ove naslage u uslovima života u uterusu predstavljaju zaštitu kože od djelovanja plodne vode. Te će naslage biti skinute i nestat će sasvim poslije dva-tri kupanja.

Kod manjeg broja novorođenčadi naslage ostaju nekoliko dana, naročito u pazušnim jamama, u preponama, na koži vrata i leđa. Njih ne treba skidati agresivnim sredstvima.

Novorođenčad kod koje vernix caseosa perzistira malo duže, u dojenačkom periodu, ali i u odraslom dobu, sklona su nastanku tzv. seboroičnog dermatitisa, oboljenju kože koje nastaje kao posljedica pojačanog rada žlijezda lojnica.

Fiziološki eritem novorođenčeta

Manifestira se prvog dana po rođenju pojavom difuznog crvenila, različitog intenziteta. Crvenilo je posljedica proširenja kapilara kože i većeg priticanja krvi u kožu.

To je fiziološka pojava i nastaje kao reakcija na nadražaje vanjske sredine kao što su izloženost vanjskoj temperaturi zraka, djelovanju vode prilikom kupanja i mehaničkog podražaja prilikom posušivanja kože nakon kupanja.

Zato nakon kupanja bebu treba nježno potapkati mekanim i nježnim peškirom.

Ovaj eritem kože spontano nestaje u toku 24 do 48 sati po rođenju, ali može potrajati i duže. Koža može biti prošarana crvenim prugama usljed parcijalnog priticanja krvi u pojedine dijelove kapilarnog sistema.

Ta pojava naziva se «šarena« ili marmorirana koža koja je naročito izražena na šakama, stopalima, podlakticama i potkoljenicama. Kod ovakve novorođenčadi, prilikom plača, uočava se i plavičasta nijansa kože na ušnim školjkama i usnama.

Fiziološko ljuštenje kože novorođenčadi

Nakon prelaska iz vlažne sredine materice u suhu sredinu javlja se fiziološko ljuštenje kože. Najčešće se pojavljuje sedmog do desetog dana nakon rođenja.

Koža novorođenčeta ljušti se sitno poput brašna. Ponekada to ljuštenje može biti i u obliku sitnih rožnatih pločica. Ako je ljuštenje kože obimnije, nastaju sitne pukotine, naročito u pregibima laktova, koljena, na koži vrata, u pazušnim i preponskim pregibima.

Takva mjesta, ako higijena nije adekvatna, lako se inficiraju bakterijama i gljivama, crvenilo i vlaženje postaju obimniji i pojavljuje se neprijatan miris. Tada treba zatražiti pomoć dermatologa.

Ružičasti osip

Ponekad se na koži novorođenčeta pojavi sitan, tačkast ili sitno mrljast, ružičast osip. Traje jedan do dva dana i spontano iščezava. Smatra se da je to prolazna reakcija na alergene koji u organizam dospijevaju putem hrane. Na njih se organizam novorođenčeta brzo privikne, pa zato i ne zahtijeva liječenje.

  • Piše: Prof. dr. Naima Mutevelić-Arslanagić
    Piše: Prof. dr. Naima Mutevelić-Arslanagić Foto: (Arhiv)

Retencione ciste lojnih žlijezda

U toku prve ili druge sedmice života na koži lica, naročito nosa, brade, čela i obraza, ponekad na prednjoj strani grudnog koša i koži leđa, javljaju se sitne, žućkasto-bjeličaste promjene veličine glavice pribadače.

Nastaju kao posljedica pojačanog rada lojnih žlijezda, pod utjecajem hormona majke koji su putem krvotoka dospjeli u organizam novorođenčeta i pojačanog orožavanja najpovršnijih slojeva kože.

Produkt lojnih žlijezda ne može normalnim putem izaći na površinu kože jer je izlazni otvor lojne žlijezde začepljen. Liječenje nije potrebno.Ove promjene spontano prolaze za dvije do tri sedmice, jer se uspostavi normalna funkcija lojnih žlijezda i proces orožavanja kože.

Novorođenačke akne

Novorođenačke akne nastaju djelovanjem androgenih hormona nadbubrežne

žlijezde majke, koje je dijete dobilo putem krvi kao «biloški miraz».

Androgeni hormoni djeluju stimulativno na lojne žlijezde koje pojačano stvaraju loj pod čijim pritiskom puca zid lojne žlijezde. Loj dospijeva u kožu i izaziva njenu prolaznu upalu koja se manifestira ružičastim promjenama veličine zrna bibera sa crnom tačkom na vrhu.

To je komedon, začepljeni izvodni kanal lojne žlijezde. Najčešće su prisutne na koži čela, brade i jagodica. Spontano nestaju za dvije do četiri sedmice.

Nastanku ovakvih promjena pogoduje i pretjerano nanošenje masnih i uljanih pripravaka za njegu kože. Zato ne treba pretjerivati s masnim pripravcima.

Novorođenačku kožu bolje je njegovati pripravcima u obliku krema. Prije nanošenja novog sloja kožu treba oprati i/ili odstraniti prethodno naneseno sredstvo za njegu kože.

Sedam važnih činjenica

Koža novorođenčeta ima određene specifičnosti:

1. Cijela koža je tanja, a naročito njen najpovršniji dio - epidermis;

2. Žlijezde znojnice postoje, ali odmah po rođenju nisu aktivne. Novorođenče

ne može uspostaviti termoregulaciju putem znojenja pa ga zato ne treba pretopljavati odjećom i pokrivačima;

3. Lojne žlijezde su razvijene, naročito na nosu, jagodicama, čelu i bradi;

4. Mirisne žlijezde nisu razvijene;

5. Koža novorođenčeta sadrži veću količinu vode i minerala;

6. Zbog tankog površnog sloja novorođenačka koža ima slabu mehaničku zaštitu protiv bakterijskih infekcija. Zato treba obratiti veliku pažnju održavanju higijene naročito u okolini prirodnih otvora - čmara i vanjskog otvora mokraćne cijevi - ali i pregibnih površina u pazušnim regijama, u preponama, na vratu i između debelog mesa (interglutealno);

7. Slabijoj odbrani od mikrobnih infekcija kože doprinosi i niži pH kože zbog slabe funkcije lojnih žlijezda.

Nakon novorođenačkog perioda, tokom narednih mjeseci, uspostavlja se normalna funkcija znojnih žlijezda, pa se uspostavlja termoregulacija i putem znojenja.

NA VRH