Prehrana

Mitovi o prehrani djece

Je li meso jedini izvor željeza, može li voće zamijeniti povrće i treba li djeci ograničiti unos masnoća

Redakcija
04.10.2016 17:33

Mladi roditelji kupuju knjige, surfaju, čitaju časopise i gledaju sve emisije o odgoju, prehrani i njezi djece. Često ih mnoštvo informacija zbunjuje, jer se u različitim izvorima mogu pročitati sasvim suprotne informacije. Evo najčešćih mitova vezanih za prehranu, a mogu se naći u literaturi.

1. Djeca trebaju jesti crveno meso radi prevencije anemije.

Istina je da čak devet posto djece u dobi od jedne do dvije godine pati od anemije. Iako je crveno meso dobar izvor željeza, mala djeca ga teško žvaču.

Željezo u obliku koji se lako apsorbira djeca mogu dobiti i iz drugih namirnica: cjelovite žitarice i hljeb, suho voće i grožđice, špinat, grahorice, leća, jaja, određene vrste ribe, tamno meso peradi.

2. Djeci koja ne jedu povrće nedostaju ključni vitamini i minerali. 

Voće je odličan izvor vitamina i minerala, a djeca najčešće odbijaju povrće jer im okus voća puno više odgovara. Sadržaj vitamina i vlakana u voću gotovo je jednak onome u povrću.

Ako dijete odbija mrkvu, dobar izvor A vitamina su kajsija i dinja, jagode i narandže mogu umjesto špinata poslužiti kao izvor folne kiseline, banane su alternativa krompiru radi kalija, citrusi su izvor C vitamina i zamjenjuju brokulu.

Djeci, naravno, treba nastaviti nuditi povrće, ne zato jer se iz voća ne mogu nadoknaditi vitamini i minerali, nego zbog zdravih fitohemikalija. Većina djece na kraju, ipak, dobro prihvati povrće ako im ga nastavite strpljivo nuditi.

3. Za prevenciju debljine djeci u ranoj dobi treba ograničiti unos masnoća.

Bebe i mala djeca moraju iz masnoća zadovoljiti oko 40 posto dnevnih kalorijskih potreba, jer im se mozak i tijelo naglo razvijaju. Mozak u razvoju ima posebne potrebe za masnim kiselinama i drugim komponentama masnoća.

Zato većina stručnjaka savjetuje punomasno mlijeko za djecu do dvije godine starosti (nakon druge godine dovoljno je 30 posto kalorija dnevno iz masnoća).

Stručnjaci ističu kako masnoće u hrani omogućavaju djeci da osjećaju sitost, pa će posljedica smanjenja masnoća biti da će više jesti kako bi kompenzirala osjećaj gladi. Zato je, umjesto restrikcija, bolje naučiti kako integrirati sve vrste namirnica u zdravu prehranu.

   
NA VRH