Kada majka, iz bilo kojih razloga, ne može ili, nažalost, ne želi dojiti bebu, onda je njabolje dijete hraniti adaptiranim mlijekom ili formulom. Ono je po sadržaju sastojaka približno majčinom mlijeku i zadovoljava sve nutritivne potrebe dojenčeta u prvim mjesecima života.

U čemu je razlika

Kravlje mlijeko znatno se razlikuje od majčinog. Sadržaj bjelančevina u njemu je četiri puta veći nego u majčinom mlijeku, a ukupna količina minerala višestruko veća.

U prvim mjesecima života dojenčeta nedovoljno je razvijena zaštitna funkcija crijevne barijere. Ograničen je i kapacitet bubrega da koncentriraju mokraću i efikasno eliminiraju produkte metabolizma bjelančevina i viška unijetih minerala.

Šta su posljedice

Zbog toga kod dojenčadi, posebno one mlađe od šest mjeseci koja se hrane kravljim mlijekom, mogu nastati različite štetne posljedice: alergija, oštećenje sluznice crijeva, krvarenje u crijeva, povećanje koncentracije pojedinih aminokiselina, poremećaj acidobazne i vodenoelektrolitne ravnoteže.

Kliničko ispoljavanje alergije vrlo je različito i ovisi o genetskoj predispoziciji, količini alergena koju dijete unosi u organizam i njegovog uzrasta.

Najčešći su gastrointestinalni poremećaji. Usljed oštećenja sluznice tankog crijeva javlja se akutna ili hronična dijareja, povraćanje. Dijete slabije napreduje. Zbog bola u stomaku razdražljivo je i plače.

Djeca koja se hrane kravljim mlijekom mogu biti anemična zbog malog sadržaja željeza u mlijeku. Anemiju je nemoguće izliječiti sve dok se ne ukloni uzrok, odnosno ne isključi kravlje mlijeko iz jelovnika.

Mogu se javiti i promjene na koži u obliku urtikarije (koprivnjača) ili ekcema. Rijetko se javlja i otok usana. Zato većina pedijatara smatra da kravlje mlijeko ne treba uključivati u ishranu dojenčadi do prvog rođendana.

Ko je sklon alergiji

Alergija na proteine kravljeg mlijeka češća je kod dojenčadi, posebno u prvih šest mjeseci života, nego kod starije djece i odraslih. Češća je kod djece iz porodica s alergijskim bolestima.