Prehrana novorođenčeta

Zašto je dojenje najbolje

Autor: "Bebe i mame"
18.04.2018 17:36
A
A
A

Iako zvuči nevjerovatno, ali energetske potrebe novorođenčeta u odnosu na tjelesnu masu tri puta su veće u odnosu na energetske potrebe odraslih!

U uzrastu od rođenja do šest mjeseci, energetske potrebe novorođenčeta, odnosno, od šest mjeseci do godine, su 108, odnosno 98 kcal/kg. Energetske potrebe odraslih osoba oba spola su 30 do 40 kcal/kg, što je tri do četiri puta manje u odnosu na novorođenče.

Čak 40 do 50 posto energetskih potreba dojenčeta mora potjecati iz masti. Majčino mlijeko, ali i mliječne formule, sadrže 50 posto energije upravo iz masti. Za razvoj mozga i mrežnjače oka važne su dvije višestrukonezasićene masne kiseline, omega-3 i omega-6.

Novorođenčad mogu stvarati navedene masne kiseline, ali je ta količina nedovoljna za pomenute potrebe. Upravo zbog toga je neophodna pravilna ishrana djeteta do druge godine života.

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za dojenče. Oko 40 posto energije u majčinom mlijeku potječe iz mliječnog šećera, laktoze. Kako dojenče raste, zastupljenost ugljikohidrata u ishrani također raste.

Potrebe u bjelančevinama dojenčeta do šestog mjeseca života su velike - 2,2 g/kg tjelesne mase u odnosu na potrebe odraslih osoba (0,8 g/kg tjelesne mase). Idealan izvor bjelančevina za novorođenčad je majčino mlijeko.

Majčina prehrana

Pojedine namirnice utječu na kvalitet mlijeka. Razgradnjom začinjenih namirnica, kao i onih intenzivnog mirisa i okusa (bijeli luk), nastaju razgradni produkti koji mogu utjecati na to da beba odbija dojiti.

Velika količina kofeina, ali i iz osvježavajućih bezalkoholnih napitaka, može kod dojenčeta izazvati uznemirenost i razdražljivost. Konzumacija alkohola u periodu dojenja se ne preporučuje.

Humano ili kravlje

Masti u humanom mlijeku lakše se vare u odnosu na one iz kravljeg mlijeka. Majčino mlijeko je u odnosu na kravlje mlijeko bogatije u holesterolu, linoleinskoj masnoj kiselini, kao i u višestrukonezasićenim masnim kiselinama, dokosaheksanoičnoj i arahidonskoj masnoj kiselini, koje su neophodne za razvoj mozga i mrežnjače oka novorođenčeta.

U prvih šest mjeseci, željezo u majčinom mlijeku, kao i u formulama zadovoljava potrebe dojenčeta. Da bi se zadovoljile potrebe za vitaminom D, dovoljno je da se, uz odgovarajuću ishranu, beba u toku dana sunča 15 minuta.

Majčino mlijeko siromašno je vitaminom K, koji je neophodan za zgrušavanje krvi. Također, proizvodnja tog vitamina u sterilnim crijevima novorođenčeta je nemoguća. Upravo zbog toga, sva novorođenčad u porodilištu dobijaju ga putem injekcije.

Vitamin B12 može nedostajati djeci čije se majke hrane isključivo namirnicama biljnog porijekla te im ga je neophodno nadoknaditi.

Postoji li zamjena

Ništa ne može zamijeniti majčino mlijeko! Kolostrum je prvo mlijeko koje nastaje nakon porođaja i koje se luči prve sedmice. Ono je žute boje i bogato je bjelančevinama, vitaminima i mineralima, kao i supstancama koje štite novorođenče od različitih infekcija. Kako dijete raste, tako se i sastav mlijeka mijenja.

Šolja majčinog mlijeka (250 ml) sadrži 175 kcal i odličan je izvor bjelančevina, masti, magnezija i kalcija. Humano mlijeko bogato je i aminokiselinom taurinom, koja je neophodna za pravilan rast i razvoj mozga i očiju.

Tempo dojenja

Dijete treba dojiti svaki sat i po do tri sata, a dojenje na svakoj dojci treba trajati od osam do 12 minuta. Iako je teško procijeniti koliku količinu mlijeka dijete posisa u toku dana, smatra se da je ona dovoljna ukoliko se u toku dana upotrijebi šest do osam pelena i ukoliko beba dobija od 150 do 250 grama sedmično.