Rast je složen proces i definira se kao promjena tjelesne mase, oblika i proporcija, kao i fizioloških funkcija u toku organogeneze. Pored fizičkog postoje i druge dimenzije rasta: intelektualni, emocionalni, socijalni i kulturni razvoj.

Rast je rezultat složene interakcije nasljednih faktora, ishrane, neuroendokrine regulacije i tkivnog odgovora. Kvalitativne promjene u toku biološkog sazrijevanja - izmjene funkcije ćelija, tkiva i organa, indukcija enzimske aktivnosti, reorganizacija regulacionih mehanizama - označavaju se kao razvoj.

Period rasta počinje za vrijeme fetalnog života, a završava se između 20. i 25. godine. Fizički, somatski rast posljedica je hiperplazije i hipertrofije ćelija i uvećanja međućelijske supstance.

Na rast utječu mnogi elementi kao što su pol, genotip, konstrukcijske anomalije, sredina u kojoj dijete živi, ishrana i stanje žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.

Koji su kriteriji po kojima se procjenjuje rast? Rast djeteta se procjenjuje mjerenjem visine, tjelesne težine, obima glave, toraksa i abdomena i debljine kožnih nabora. Procjenjuje se i zubna starost i skeletno sazrijevanje.

Proporcije novorođenčeta

Novorođenče ima specifične proporcije tijela. Glava je relativno velika i čini četvrtinu dužine tijtela, a lice je malo sa slabo razvijenom donjom vilicom. Grudni koš je više valjkast a abdomen je ispupčen. Ekstremiteti su relativno kratki.

Dužina novorođenog djeteta je u prosjeku oko 52 centimetra. Dječaci su u prosjeku za jedan centimetar duži od djevojčica na rođenju. Rast tjelesne dužine je neravnomjeran. Najbrži je u prva tri mjeseca poslije rađanja i do kraja prve godine progresivno i brzo se smanjuje.

Obično u prvoj godini beba poraste oko 25 cm. U drugoj godini djeca porastu još 12 cm, u trećoj oko 8 cm, a sa četiri godine su visoka nešto više od metra. Pri polasku u školu visina je oko 120 centimetara.

A kako se povećava težina

Masa novorođenčeta je u prosjeku oko 3,4 kilograma. Blizanci su pojedinačno manji - oko 30 odsto blizanaca ima masu oko 2 i 2,5 kilograma, a ostali su i lakši od 2 kilograma.

Pražnjenjem crijeva u toku prvih dana života, mokrenjem i gubitkom tečnosti preko kože i pluća dijete gubi višak tečnosti a samim tim gubi i tjelesnu masu. Unos majčinog mlijeka je u prvim danima života mali, tako da beba gubi oko sedam posto tjelesne težine (fiziološki pad).

Nadalje (poslije desetog dana) tjelesna težina brže i pravilno raste: u prvom mjesecu bebe prosječno dodaju oko 550 grama, u drugom 850 a u trećem oko 700 grama.

U petom mjesecu se udvostruči težina koju je dijete imalo na rođenju, a oko prve godine se utrostruči. Djeca koja su bila krupnija na rođenju napreduju sporije.

Obim glave i grudnog koša

Obim glave kod novorođenčeta je oko 35 centimetara i nešto je veći kod dječaka. Sa godinu dana obim je 43 centimetara, a sa tri godine 50 cemtimetara. Obimi grudnog koša i trbuha su za 1 do 2 centimetra manji od obima glave djeteta.

Šta je kompenzatorni rast

Kompenzatorni rast je biološki fenomen akceleracije rasta kod djece. Zapaža se kada se posije prolazne retardacije rasta uslijed bolesti ili gladovanja, ukloni uzrok usporenog rasta. Ovo je moguće kod male djece ili ako je poremećaj koji je ometao rast trajao kratko.