ADAPTACIJA Odvajanje od roditelja

Kako „preživjeti“ prvi susret s vrtićem

Najveći dio djece plače ili na neki drugi način protestira iskazujući svoju tugu zbog razdvajanja

"Bebe i mame"
02.04.2019 22:20

Dolaskom djeteta u odgojnu grupu mijenja se njegov način življenja

Foto: Ilustracija

Odlazak u vrtić ili jaslice uglavnom je prvo odvajanje djeteta od roditelja, posebno majke, na duže vrijeme. Istovremeno, to je i prvi susret s većim brojem nepoznatih osoba. Često je ovo traumatična situacija, kako za dijete, tako i za roditelje, jer je ispunjena strahom od odvajanja i naporima da se dijete prilagodi novoj situaciji.  

Dolaskom djeteta u odgojnu grupu mijenja se njegov način življenja. Dijete upoznaje djecu, uspostavlja socijalne kontakte, razvija komunikaciju s drugom djecom i odgojiteljima.

Najveći dio djece plače ili na neki drugi način protestira iskazujući svoju tugu zbog razdvajanja. Ona teško shvataju da će se roditelji vratiti, osjećaju se ostavljenima.

Za roditelje je najvažnije znati da su takve reakcije normalne. Takvo dječije ponašanje zapravo pokazuje da dijete i roditelj imaju dobru i kvalitetnu vezu. Odnosno, da su razvili kvalitetnu povezanost.

Način na koji će se dijete prilagođavati ovisi o:

- Individualnim osobinama;

- Stepenu njegovog razvoja;

- Dobi djeteta;

- Stanju djetetovog zdravlja.

- Porodičnoj atmosferi u kojoj dijete živi.

Teže se prilagođavaju novoj okolini:

- Emocionalno labilna djeca;

- Nesamostalna i egocentrična djeca i

- Ona koja odranije imaju negativnih iskustava u odvajanju od roditelja.

Tri su osnovna tipa adaptacije, laka, adaptacija srednje težine i ona teška.

Laka adaptacija

Normalna reakcija na promjenu okoline je kod djece koja imaju optimalne odgojne uvjete i koja su uspostavila sigurnu i stabilnu emocionalnu vezu sa roditeljima. Kod takve djece sve reakcije i promjene u ponašanju normaliziraju se tokom deset do 15 dana boravka u vrtiću ili jaslicama.

Adaptacija srednje težine

Promjene u ponašanju su produžene i stabiliziraju se do 30 dana boravka u vrtiću.

Teška adaptacija

Dugotrajniji je i naporniji poremećaj ponašanja koji može trajati dva do šest mjeseci. Često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih faktora koji produžavaju period prilagođavanja (obolijevanje, nepovoljni porodični uvjeti uz neprimjerene odgojne utjecaje).

Najveći broj djece prođe proces adaptacije bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj prolazi teži oblik adaptacije. Neka su djeca sklona reakcijama na fiziološkom planu: odbijanje hrane, odbijanje spavanja, probavne smetnje, često obolijevanje, a druga reakcijama u ponašanju (plač, agresivnost, povučenost).

Jedna od mogućih reakcija je i regresija, što znači da će se kod djeteta pojaviti oblici ponašanja koji su karakteristični za raniju, već savladanu fazu razvoja (ponovo počne mokriti u krevet, sisati prst, tražiti dudu).

Sva ta ponašanja normalna su u fazi adaptacije. Ona slabe i nestaju brzinom kojom se dijete prilagođava okolini i uspostavlja socio-emocionalne odnose s odgojiteljem.

VAŽNO

Potrebno je upozoriti da adaptacija nije gotova kada dijete prestane plakati, već kada dijete počne spontano izražavati svoje osjećaje, misli i sposobnosti.

Zbog toga posebnu pažnju treba obratiti i na povučenu djecu koja ne pokazuju vlastitu inicijativu.

NA VRH