Celijakija i promjene na koži dojenčeta

Šta raditi kad dijete ne podnosi proteine žitarica

Autor: "Bebe i mame"
20.04.2018 13:12
A
A
A

Piše: Prof. dr. sc. Naima Mutevelić-Arslanagić, dermatovenerolog

Celijakija je oboljenje probavnog sistema koje karakteriše nepodnošljivost proteina iz žitarica. Protein se naziva gluten, a ima ga u pšenici, raži, ječmu i zobi. Naziv celijakija prvi je upotrijebio engleski ljekar Samuel Jones Gee 1888 godine. Naziv potječe od latinske riječi coeliacus što u prevodu znači trbušna šupljina.

Malo je poznatog da se celijakija javlja dosta rano, već u šestom mjesecu starosti dojenčeta i da je prilično česta, mada je pedijatri najčešće ne propoznaju kod beba tog uzrasta.

Bolest je nasljedna

Zbog nepodnošljivosti proteina žitarica oboljenje se još naziva i glutenska enteropatija. Celijakija je nasljedna, a sam način nastanka bolesti uzrokovan je nizom imunoloških procesa prije svega na crijevima, zatim na koži, ali i na drugim organima.

Dijagnoza celijakije nije jednostavna. Broj oboljelih je veći od onog kojim raspolaže zvanična medicina. Razlog tome leži s jedne strane u činjenici da se celijakija ne ispoljava uvijek sa svim simptomima.

Naime, vrlo su česti tzv. tihi oblici celijakije koji se mogu manifestirati samo anemijom ili uvećanom jetrom i povišenim vrijednostima jetrenih enzima bez nekog, naizgled, vidljivog razloga.

Drugi razlog manjeg registrovanog broja oboljelih od celijakije u odnosu na stvarno stanje jeste komplicirana dijagnostika. No, da vidimo kako se bolest manifestira na koži.

Najčešće su promjene lokalizirane na koži ramena, laktova, koži debelog mesa i na koljenima. Koža je crvena, svrbi, a na njoj se uočavaju sitni, bistri mjehurići i sitne, crvene papule.

Češanjem dojenče razgrebe površinu mjehurića pa nastaju defekti svijetlocrvene boje koji kvase i krvare. Promjene na koži javljaju se već u šestom mjesecu starosti, veoma teško ih je svrstati u tačno definirano oboljenje bez histopatološke analize tek nakon biopsije kože.

Takve bebe ipak imaju i promjene u fizičkom izgledu tijela. Trbuh je nešto veći, a ekstremiteti su tanji. Majka može primijetiti da dijete povremeno ima obilnije, masnije stolice.

Oboljenje se češće javlja kod dojenčadi koja ne doje i koje majka hrani keksom ili drugim žitaricama. Može se pojaviti i kod beba koje doje jer alergeni iz majčinog organizma, putem mlijeka, dospijevaju u organizam dojenčeta. U oba slučaja treba prestasti djetetu davati žitarice koje sadrže glutene.

Detaljno ispitivanje

Zamjena za škrob u dojenačkom periodu su riža i krompir. Zamjena za žitarce u prehrani majke jeste kukuruzno brašno.

Lijekovi kojima se liječi glutenska enteropatija istovremeno smiruju i promjene na koži. Ti lijekovi su dosta toksični za mali organizam. Zato je prije uključenja sistemske terapije potrebno detaljno ispitivanje da bi se potvrdila dijagnoza.

Jednom kada je dijagnoza potvrđena, treba čitav život provoditi, pored odgovarajuće terapije, i dijetu bez glutena. Promjene na koži dodatno se liječe kortikosteroidima za lokalnu primjenu. Bolest je hronična. U periodima pogoršanja bolesti, promjene na koži ponovo se manifestiraju. To ne smije obeshrabriti u adekvatnom provođenju terapije.