SVAKODNEVNICA

Zašto djeca noću mokre

"Bebe i mame"

4.4.2018

Noćno mokrenje jedan je od najčešćih problema dječijeg doba. Najveći broj djece koja noću mokre nikada nisu uspostavila kontrolu noćnog mokrenja ili, preciznije rečeno, nije postojao period duži od pola godine da se dijete nije umokrilo noću.

Prema podacima iz svjetske literature, u uzrastu od pet godina svako četvrto dijete ima enurezu - najčešći oblik primarnog noćnog mokrenja kod zdrave djece.

Pri polasku u školu svako deseto dijete noću mokri, a s uzrastom se broj djece s enurezom smanjuje. Tako u uzrastu od 10 godina sedam posto djece ima ovaj problem. Slikovitije rečeno, u svakom razredu osnovne škole dvoje-troje djece noću mokri.

Prema statistikama, jedan do dva posto djece nastavit će noću mokriti i u odraslom dobu. Kod djece s enurezom funkcija mokraćne bešike je potpuno normalna, pražnjenje mokraćne bešike je kompletno, ali se dešava mimo volje djeteta, u snu.

Tokom dana, u budnom stanju, dijete je suho i nikada nema problema s mokraćnim infekcijama.

Gdje su uzroci

Od brojnih razloga za koje se vjerovalo da su uzrok enureze, danas se zna da su najznačajniji porodični, odnosno genski faktori, čvrst san, povećano stvaranje mokraće u snu i/ili relativno manji kapacitet mokraćne bešike.

U bližoj ili daljoj familiji djece s enurezom obično postoje i drugi članovi familije koji su u djetinjstva imali isti problem. Zna se da je, ukoliko su oba roditelja noću mokrila kao djeca, vjerovatnoća da će i njihovo dijete mokriti čak 75 posto.

Posljednjih desetak godina identificirano je nekoliko gena koji su od značaja za nastanak enureze. Što se sna tiče, djeca s enurezom su čvrsti spavači, teško se razbuđuju.

Kod najvećeg broja djece sa enurezom tokom noći postoji povećano stvaranje mokraće. Ovo nastaje kao posljedica poremećaja u ritmu lučenja jednog neuropeptida, vazopresina, koji se luči u mozgu i koji na nivou bubrega regulira količinu i gustinu stvorene mokraće u snu.

Brojne zablude

Jedna od najčešćih zabluda u vezi sa enurezom jeste da je enureza posljedica psiholoških problema ili psihološkog profila djeteta. Istina je da djeca s enurezom, posebno ako se liječenje ne započne na vrijeme, te duže traje, imaju brojne psihološke probleme, emotivne i sociološke poremećaje, ali oni su uvijek posljedica, a ne uzrok enureze.

Česta je zabluda da se enureza ne može izliječiti ili da je ne treba liječiti, jer će sama prestati. Enureza se kod najvećeg broja djece može izliječiti. Enureza koja duže traje nosi rizik od razvoja ozbiljnih posljedica na mentalni, emotivni i socijalni razvoj ličnosti djeteta.

Djeca s enurezom osjećaju se različitom od svojih vršnjaka koji taj problem nemaju, te se kod te djece razvija osjećaj krivice. Ona pokušavaju sakriti svoj problem od okoline, povlače se u sebe, postaju nesigurna, izbjegavaju kontakte s vršnjacima, što vodi u njihovu socijalnu samoizolaciju.

Ukoliko se terapija započne na vrijeme, svi ovi problemi su prolazni, te se djetetu pruža mogućnost da odraste u psihički zdravu i sociološki dobro adaptiranu osobu.

Često se vjeruje i da je enureza posljedica svjesne reakcije djeteta, njegovog bunta ili pokušaja da izvrši pritisak na roditelje kako bi ostvarilo neki svoj cilj. Ovo je jedna od veoma ozbiljnih zabluda zbog koje roditelji nerijetko pribjegavaju kažnjavanju djeteta.

Načini liječenja

Djecu s enurezom treba liječiti. Roditelji djeteta koje mokri trebaju se obratiti pedijatru koji će iz razgovora s njima i djetetom, na osnovu pregleda i malog broja neinvazivnih ispitivanja, utvrditi o kom tipu mokrenja se radi i započeti odgovarajuću terapiju.

Optimalno vrijeme za započinjanje terapije kod djece s enurezom procjenjuje se individualno, ali liječenje daje najbolje rezultate ako se započne do polaska u školu. Izbor terapije kod djece s enurezom ovisi o prirodi osnovnog poremećaja koji je doveo do enureze.

Savremena terapija (enureza alarm, dezmopresin) zasnovana je na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i internacionalnog udruženja. Liječenje se provodi pod nadzorom ljekara.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.