ZANIMLJIVOSTI Zdravo dijete

Šta je, zapravo, mala beba

Novopečeni roditelji često misle da je njihova beba mala ako je teška manje od tri kilograma

"Bebe i mame"
24.09.2018 21:15

Nedonoščad u početku zahtijevaju posebnu brigu i njegu

Foto: Ilustracija

Svako novorođenče koje na porođaju poslije normalno iznijete trudnoće teži više do dva i po kilograma smatra se bebom normalne težine. Njoj nije potreban pojačan režim ishrane, ni dodatno utopljavanje, niti specijalno zagrijavanje prostorije u kojoj boravi.

Ponekad mame žele da dohranjuju svoje palčice da bi što prije imale bucmaste obraze i prevoje na nožicama. I počinju bebu hraniti više nego što treba, a to za posljedicu ima povraćanje.

Minijaturne bebe ne treba debljati. Tačno je da one popiju manje mlijeka od svojih krupnijih vršnjaka, ali im je ta količina sasvim dovoljna. Jednostavno imaju takvu konstituciju, kakvu vjerovatno imaju roditelji. One se sasvim normalno razvijaju, brzo stižu vršnjake, a često se dešava da sa godinu dana imaju istu kilažu kao i oni.

Nasuprot njima, bebama rođenim s manje od dva i po kilograma potrebna je pojačana pažnja ljekara i posebna njega roditelja. Pedijatri ih nazivaju bebama male tjelesne mase.

Njega nedonoščadi

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), dijete rođeno prije navršene 37. seedmice trudnoće smatra se nedonoščetom. Osnovni problem njihov nije mala tjelesna masa, već nezrelost izvjesnih sistema u organizmu: disajnih organa, termoregulacije, refleksa sisanja...

Nedonoščad se dijele na bebe s veoma malom tjelesnom masom - manjom od 1,5 kg i na bebe s ekstremno malom težinom - manjom od 1 kg. Naravno, takve minijature se ne rađaju često: među nedonoščadi njih ima od 0,4 do 0,2 posto.

Ranije se rođenje bebe lakše od jednog kilograma smatralo tragedijom. Danas se prema klasifikaciji SZO plod koji je došao na svijet živ poslije 22 nedjelje razvoja u majčinoj utrobi i ima od 500 do 600 grama smatra djetetom koje može ostati u životu u uslovima posebne njege i zaštite.

Nedonoščad u početku zahtijevaju posebnu brigu i njegu. U prvim godinama života zaostaju u razvoju za svojim vršnjacima, kako fizički, tako i mentalno. Ali, taj zaostatak je privremen i ograničen najčešće na dvije godine. Kasnije takvo dijete sustiže i prestiže vršnjake.

Problemi džinova

Ljekari se ne raduju previše krupnim bebama čija porođajna težina premašuje četiri kilograma. Kao prvo, takav porođaj je otežan i to je razumljivo. Takve bebe češće imaju izvjesne traume: prelom ključne kosti, hematome i slično. Zato se mamama s malim džinovima predlaže carski rez.

Ali, najbitnije je to što krupne bebe donose na svijet majke koje su bolesne. Dešava se, naravno, da je novorođenče veliko jer mu je tata dvometraš, a ni mama nije sitna.

Ipak, po pravilu, majke džinova boluju od dijabetesa, a takve mame će u svakoj sljedećoj trudnoći rađati sve krupnije potomke. Nažalost, postoji opasnost da i te bebe dobiju dijabetes.

Stoga u porodici u kojoj ima oboljelih od dijabetesa buduća mama mora se obavezno posavjetovati sa endokrinologom. On će joj prepisati specijalnu terapiju kako beba ne bi bila previše krupna.

Poslije rođenja krupna novorođenčad se duže adaptiraju na život van majčine utrobe. Kod prosječne bebe u prva tri dana počinje ritmično funkcionirati kardiovaskularni sistem, ujednačava se puls, uspostavlja se ravnomjerno disanje i rad probavnih organa. Kod beba džinova ta adaptacija može potrajati i dvije sedmice.

Kako nahraniti krupnu bebu

A kad velikan dođe kući, mame se često pitaju kako da ga hrane. Pedijatri naglašavaju da količina hrane koju takva beba pojede ne treba biti veća od porcije za prosječnu bebu. Ali će uprkos tome, mali džin brže dobijati na težini. Roditelji moraju imati na umu da svog natprosječno teškog mjezimca moraju odvesti kod endokrinologa!

Zašto se rađaju sitni

Uzroci dolaska na svijet sitne djece:

- Prijevremeni porođaj;

- Hipotrofija;

- Višestruka trudnoća.

NA VRH