KOMUNIKACIJA

Oponašajući roditelje, dijete uči prve riječi

Porodica, naročito roditelji imaju temeljnu ulogu u razvoju govora, ali i u ranom prepoznavanju poremećaja govora

Govorite prirodno svom djetetu. Ilustracija

"Bebe i mame"

11.3.2019

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja, ponavljanja riječi oca i majke. Dijete pokušava oponašati svim čulima prikupljene informacije iz okoline i tako stvara svoj govor. 

Naučeni govor je normalan ukoliko je intelektualni razvoj normalan i ukoliko su uredno razvijeni svi organi govora i sluha. On je normalan ukoliko je naučen u sredini i od osoba kod kojih je također normalno razvijen glas i govor.

Porodica, naročito roditelji imaju temeljnu ulogu u razvoju govora, ali i u ranom prepoznavanju poremećaja govora. Ništa manja je i uloga odgajatelja u vrtićima, djedova i baka, odnosno svih osoba koje su na bilo koji način u neposrednom kontaktu s djetetom.

Prvi problemi koji se javljaju u najranijoj dobi djeteta su usporeni razvoj govora, zaostao razvoj govora i nedovoljno razvijen govor, a terminologija se mijenja ovisno o dobi djeteta.

Usporeni razvoj

Dijagnoza usporeni razvoj govora odnosi se na zaostajanje dok je govor još u razvoju (najčešće do tri-četiri godine ). Djeca razumiju govor svoje okoline, ali se služe rečenicama koje nisu primjerene uzrastu.

U toj dobi djeca bi se već trebala služiti gramatički ispravnim rečenicama i to ne onim najjednostavnijim (kod neke djece u govoru možemo naći uzročne, vremenske pa čak i objektne rečenice).

Zaostao razvoj govora postavlja se kao dijagnoza kod djece koja se nalaze u dobi u dobi od tri do sedam godina.

Nedovoljno razvijen govor

Nedovoljno razvijeni govor nalazimo kod djece koja su navršila šest-sedam godina, ali im je govor pojmovno siromašan, rečenice kratke i agramatične.

U najtežim slučajevima dijete ne samo što ne govori nego i ne razumije tuđi govor. To možemo primjetiti kod djeteta već od godinu i po. Naime, u toj dobi dijete bi već trebalo razumijeti svakodnevne rečenice, a situacijski i puno više.

9 savjeta za komunikaciju

1 Govorite prirodno svom djetetu, govorite mu o tome šta radi i šta vidi

2 Učite dijete da vas oponaša (plješćite dlanovima, šaljite mu poljupce...)

3 Govorite mu šta radite, gdje idete

4 Oponašajte glasanje životinja

5 Pokažite djetetu da ste primijetili svako njegovo nastojanje da komunicira

6 Proširujte jednostavne iskaze kojima se koristi vaše dijete

7 Odvojite vrijeme da saslušate svoje dijete

8 Odgovarajte na ono što je rečeno kako bi vaše dijete znalo da ste ga slušali

9 Testirajte sluh vašeg djeteta ako zapazite da morate prečesto ponavljati ili ako morate govoriti glasno kako biste mu privukli pažnju.

VAŽNO

Ukoliko roditelji posumnjaju na bilo koja zaostajanja u govoru svog djeteta trebali bi se odmah obratiti za pomoć logopedu.

Ako se radi o djetetu koje je još uvijek premalo za rehabilitaciju, roditelj može dobiti savjet ili korisne upute na koji način poticati i razvijati govorni razvoj. Rano prepoznavanje i tretman poremećaja u sluhu,govoru i jeziku mogu spriječiti probleme u ponašanju i socijalnim interakcijama.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.