NAMIRNICE

"Pametna“ hrana za pametnu djecu

Nije uvijek jednostavno napraviti brz i dobar izbor hrane za djecu, a to je, priznat ćete, veoma bitno

Povrće djeci dajite u svakom obroku. Ilustracija

Bebe i mame

22.8.2019

Okrenimo se oko sebe, pogledajmo statistiku i uvjerit ćemo se da su djeca svakim danom sve deblja. To je podatak pred kojim ne smijemo zatvoriti oči, jer male, pretile debeljuce predstavljaju izvrsne kandidate za uključivanje u brojnu vojsku oboljelih od dijabetesa tipa 2, ali i brojnih srčanih bolesti.  

Mi smo, da bismo vam olakšali, prezentirali „lošu“ (nezdravu) korpu sa 15 omiljenih namirnica i „dobru“ (zdravu) korpu sa obiljem zdravih namirnica kao alternativu.

LOŠA KORPA

1. Pica

Gotova pica je prva na listi loših namirnica. Većina gotovih pica sadrži oko jednu trećinu potrebnih dnevnih kalorija koje jedno sedmogodišnje dijete treba unijeti u organizam. Napominjemo, tako pripremljene pice sadrže i do 21 gram masnoće.

2. Bijeli hljeb i peciva od bijelog brašna

Sve osobe koje jedu bijeli hljeb i peciva od bijelog brašna umjesto crnog, zasigurno će vremenom, već od malih nogu, početi dobijati nepotrebne naslage sala u dijelu oko struka, tvrde istraživači u studiji koja je provedena na Univerzitetu Boston. Ove vrste namirnica općenito sadrže manju količinu vlakana koja imaju ključni značaj za zdravo funkcioniranje probavnog trakta.

3. Burgeri

Prosječan burger sa mesom koji se danas prodaje u većini supermarketa sadrži 263 kalorije i oko 23 grama masnoća. Dva burgera dnevno su zadovoljena dnevna kvota masnoća za vaše dijete.

4. Čips i slične grickalice

Prema nekim pokazateljima čak polovina djece u razvijenim evropskim državama u svoj organizam unese blizu pet litara jestivog ulja upravo kroz čips i slične grickalice.

5. Razne prerađevine od mesa

Ovi proizvodi su okarakterizirani kao veliki faktori rizika obolijevanja od karcinoma i treba ih što više izbjegavati, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju Svjetske fondacije za istraživanje karcinoma. Neke druge organizacije koje se bave ispitivanjem zdrave ishrane su ukazale na to da ove namirnice također predstavljaju faktor rizika koji utječe na pojačanu gojaznost kod djece.

6. Kobasice

I kobasice spadaju u mesne proizvode, ali smo ih ovdje izdvojili da bismo naglasili da većina ovih mesnih proizvoda sadrži dosta velike količine soli.

Tako su neka istraživanja američke Agencije za hranu i lijekove pokazala da je nivo soli u kobasicama zaista previsok, pa se tako došlo do prosjeka sadržaja soli od oko 2.4 grama po porciji.

7.Slatkiši

Omiljene dječije poslastice su pune šećera, raznih aditiva za davanje boje i drugih po zdravlje štetnih sastojaka. 

8. Gazirani napici

Djeca koja piju gazirane napitke nabacuju nepotrebne kilograme još od malih nogu, dok djeca koja prestanu piti ove napitke mogu uspješno skinuti višak kilograma, tvrdi se u istraživanjima čiji je cilj pružanje dokaza o štetnosti gaziranih pića za djecu.

Nije mnogo bolja situacija ni sa voćnim sokovima koje kupujemo u našim supermarketima, jer, prema brojnim provedenim istraživanjima, veliki broj voćnih sokova za djecu sadrži tek pet procenata pravog voćnog soka. Sve ostalo su raznorazni aditivi.

9. Pomfrit

Pomfrit je prava zamka sa obiljem masnoće. Tako 100 grama pomfrita sadrži 240 kalorija i 10 grama masnoće.

10. Cerealije sa visokim procentom šećera

Cerealije koje su posebno namijenjene djeci za doručak sadrže velike količine šećera, soli i masnoća. Neka istraživanja provedena tokom prethodnih nekoliko godina su otkrila poražavajuću činjenicu. Jedna porcija nekih cerealija sadrži više od četiri supene kašike šećera.

11. Gotove lazanje

Porcija gotovih lazanja od 450 grama sadrži skoro četiri grama soli. Treba znati da se, prema preporukama nadležnih komisija za pravilnu ishranu, djeci ispod sedam godina preporučuje dnevni unos soli od dva grama, a djeci od sedam do 14 godina je sasvim dovoljno pet grama soli dnevno.

12. Čokolada

Mliječna čokolada od 75 grama sadrži 395 kalorija (približno jednu četvrtinu dozvoljene dnevne količine za djecu) i oko 13.9 grama zasićenih masnoća, što je sasvim dovoljno za zadovoljavanje kompletnih dnevnih potreba masnoća.

13 Sladoled

Dvije kugle sladoleda od vanilije će organizam vašeg djeteta "obogatiti" sa 160 kalorija i 8.8 grama masnoće, što predstavlja 10 procenata ukupnih dnevnih potreba za kalorijama.

14. Pikantne užine i sendviči

Ove su vrlo ukusne užine i sendviči "nabijeni" solju i masnoćama. Visoka količina soli predstavlja pojačan rizik za povišen krvni pritisak, dok velike količine masnoće predstavljaju ogroman rizik za razvoj srčanih bolesti i dijabetesa.

15. Biskvit

I biskviti se nalaze na listi "loših i nezdravih". Keksi i biskviti su glavni izvor unošenja viška šećera u ishrani djece dobi od tri do 16 godina, stoji u izvještaju koji je napravila Agencija za hranu i lijekove.

DOBRA KORPA

1. Hljeb i peciva od cjelovitih žitarica

Cjelovite žitarice imaju ključni značaj za zdravu ishranu djece jer obiluju vitaminom B koji je nezamjenljiv kada je u pitanju energija i metabolizam i pravi su rudnik vlakana, koja su jako bitna za osjećaj sitosti, za postizanje balansa šećera u krvi i za sprječavanje zatvora.

Brojna istraživanja pokazala su da četvrtina djece dobi od četiri do 13 godina kroz ishranu unosi tek 9.8 grama vlakana dnevno. Eksperti smatraju da je djeci ovog uzrasta dovoljno devet do 18 grama dnevno.

Jedna kriška hljeba od cjelovitih žitarica sadrži blizu pet grama vlakana, u usporedbi sa samo jednim gramom vlakana, koliko sadrži kriška bijelog kruha.

2. Humus

Humus je hrana istočnjačkog porijekla a sastoji se od slanutka, sira za mazanje, pinđura, maslinovog ulja i začina. Bogat je biljnim proteinima i "dobrim" esencijalnim masnoćama. Servirajte ga djetetu uz kriške od cjelovitih namirnica ili uz mrkvu i uživat će u zdravoj i ukusnoj užini.

3. Burgeri od povrća

Prosječan burger od povrća sadrži samo 112 kalorija i 5.3 grama masnoće. I sadržina proteina je veoma primamljiva, oko desetak grama po burgeru.

4. Pureća prsa

Pureća ili pileća prsa su izuzetno zdrava mesa zahvaljujući niskoj sadržini masnoća i visokoj količini proteina i izuzetno su prikladna za pripremu sendviča za djecu, bez ikakvih aditiva i štetnih dodataka. Jedan komad kuhane puretine sadrži 22 kalorije i tek 0.3 grama masnoće.

5. Kobasice od mesa divljači

Meso divljači sadrži tek trećinu kalorija i polovinu masnoća koje sadrži goveđe, odnosno juneće meso, a pravi je rudnik proteina. Ovo meso, također, sadrži željezo, cink i B vitamine. Prosječna kobasica od mesa divljači sadrži tek 4.7 grama masnoća.

6. Pečene grickalice

Vaše dijete će nerado pristati da se po onome što jede razlikuje od druge djece, stoga mu dajte grickalice, ali pripremljene na drugačiji način. Pečene grickalice sadrže oko dva grama masnoća u poređenju sa oko 11 grama masnoća koje sadrži standardno pakovanje grickalica koje se pripremaju prženjem u dosta ulja.

7. Sušeno voće

Suho grožđe, kajsije i suhe šljive namirnice su kojima možete popuniti zahtjev za pet dnevnih obroka voća. Čaša vode poslije uzimanja ovog voća ili serviranje uz glavno jelo će sačuvati propadanje zuba vašeg djeteta pod utjecajem djelovanja voćnog šećera.

8. Štanglice od cerealija

Štanglice od cerealija, sjemenki ili voća prelijte sa jogurtom ili čokoladom i eto vam ukusne poslastice. Ne šećerite rafiniranim šećerom.

9. Voćni sok

Naučite djecu da piju čiste voćne sokove, a ne voćne napitke koji sadrže veće količine šećera. Najbolje je pomiješati voćni sok s vodom, jer ćete na taj način spriječiti udar na šećer u krvi i zaštititi zube djeteta.

10. Pečeni krompir iz rerne

Kada se sprema na pravilan način, krompir zaista ima visoke nutritivne vrijednosti. Izbjegavajte prženje tanko izrezanog krompira u dosta ulja, radije krompir narežite na deblje kriške i pecite ga u rerni sa malo masnoće.

11. Cerealije bogate vlaknima za doručak

Naviknite djecu na doručak od vlaknima bogate zobene kaše ili muslija, ili oprezno odabranih cerealija, vodeći računa o sadržaju soli i šećera. Brojna su istraživanja potvrdila da je doručak najbitniji obrok, a kada su djeca u pitanju, obrok koji se nikako ne smije preskočiti, jer doručak utječe na poboljšanje sposobnosti učenja. Zato im ne dozvolite odlazak u školu praznog stomaka.

12. Svježe voće

Predstavlja izvanredan izvor antioksidansa i fitokemikalija (biljnih hemikalija). Redovno unošenje voća u organizam još od djetinjstva pouzdan je način zaštite od obolijevanja od karcinoma, srčanih bolesti, katarakte i moždanog udara u kasnijoj životnoj dobi.

13. Jogurt

Prirodni jogurt je bogat florom koja podstiče varenje i jača imunološki sistem djeteta. Naviknite dijete da ga uzima uz svježe voće, te u voćnim kašama, salatama i slično.

14. Povrće

Svježe, zamrznuto ili konzervirano, nije bitno. Servirajte ga na svakom obroku, na raznorazne načine. Jednostavno djetetu servirajte pastu sa bolonjeze sosom koji ste ukrasili narendanom mrkvom, dodajte listove salate ili paradajza u sendviče. Uostalom, prepustite mašti na volju i budite sigurni da ste svom djetetu dali sve što mu treba.

15. Riblji fileti

Veliki izvor niskomasnih proteina. Nastojte ovim štapićima dodati omega-3 i eto vam esencijalnih masnoća za zdrav mozak vašeg djeteta.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.