ISTRAŽIVANJA

Mališani do druge godine ne bi trebali konzumirati umjetne šećere

Dojenčad u dobi od 6 do 11 mjeseci umjetne šećere dobiju iz jogurta, kašica i slatkih pekarskih proizvoda

Voćni napici, slatkiši i peciva glavni izvor dodanih šećera. Ilustracija

Bebe i mame

15.11.2019

Dvije trećine dojenčadi i čak 98 posto male djece do tri godine svakodnevno u prehrani konzumira tzv. dodane šećere: šećere i zaslađivače koji se u hranu i piće stavljaju da poboljšaju okuse i koji su dodani u procesu proizvodnje, a ne nalaze se prirodno u namirnicama, pokazala je nova analiza nacionalnih podataka Sjedinjenih Američkih Država.

Ove su rezultate komentirali i ljekari iz Američke udruge za zdravlje srca, a kažu kako djeca do druge godine života ne bi uopće trebala konzumirati umjetne šećere ili sladila. Uzimanje dodanih šećera se kod djece povezuje sa zdravstvenim problemima kao što su karijesi, astma, pretilost, povišeni krvni pritisak i promjene u masnoćama u tijelu.

Dojenčad u dobi od 6 do 11 mjeseci umjetne šećere dobiju iz jogurta, kašica i slatkih pekarskih proizvoda, a djeci od prve do treće godine života su voćni napici, slatkiši i peciva glavni izvor dodanih šećera.

Ova je studija proučavala je podatke o potrošnji šećera od 2011. do 2016. godine, a iako pokazuje da djeca u SAD-u konzumiraju zabrinjavajuće količine neprirodnih šećera, otkriva kako se ukupna potrošnja šećera u SAD-u u tih pet godina smanjila.

Ipak, nutricionisti upozoravaju da prehrana koja je već u najmlađoj dobi puna neprirodnih šećera, kasnije predstavlja pravu opasnost jer će utjecati na razvijanje ukusa i na sklonost prema raznim namirnicama.

Dokazano je da obrasci prehrane uspostavljeni u ranom djetinjstvu oblikuju kasnije obrasce prehrane, odnosno utječu na to što ćemo htjeti jesti.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.