Febrilne konvulzije ne uzrokuju oštećenje mozga niti imaju negativan utjecaj na intelektualni razvoj djeteta. Najčešće se javljaju u dobi od šest mjeseci do pet godina, s najvećom učestalošću između 17. i 23. mjeseca života.   

U pedijatriji su febrilne konvulzije posebno važne zbog velike učestalosti, dramatične  kliničke slike, mogućnosti meningoencefalitisa te veće učestalosti kasnije pojave epilepsije  u usporedbi s populacijom djece koja nisu pretrpjela takve napadaje u ranom djetinjstvu. 

Rizik za pojavu konvulzija u općoj dječijoj populaciji procjenjuje se na osama procenata. Općenito se procjenjuje da će četiri do pet procenata dječje populacije imati najmanje  jedan napadaj febrilnih konvulzija.  

Rizik za kasniji razvoj epilepsije u djeteta koje je pretrpjelo febrilne konvulzije je samo dva do pet posto, a rizik za ponavljanje napadaja poslije prvog je oko 30-40 posto. Ponovni napadaji najčešći su unutar prve (80 posto) odnosno druge godine (90 posto) života.