Post je važan period u životu svakog vjernika. Osnovni cilj posta je čišćenje duše i tijela od duševnih i tjelesnih strasti. Ramazanski post predstavlja potpuno odricanje od hrane, pića konzumacije duhana i svih drugih tjelesnih zadovoljstava, rđavih i loših misli i dijela, i to od zore do zalaska sunca, te spada u najteže i najzahtjevnije vrste posta, kazala je Inga Marković, nutricionistica.

Dobro osmisliti

- Post donosi sklad između duše i tijela, učeći nas uzdržljivosti i izdržljivosti. Post osoba koje imaju zdravstvene probleme treba da bude dobro osmišljen. Rizik je povećan za osobe koje boluju od šećerne bolesti, a na inzulinskoj su terapiji ili terapiji koja dovodi do hipoglikemije, rizik je veći i za osobe s hipertenzijom, jer dugo uzdržavanje od jela i pića dovodi do pada krvnog pritiska, zatim za osobe s gastrointestinalnim problemima, gdje bolest zahtijeva redovno uzimanje adekvatnih obroka, itd. - kazala je Marković.

Sve osobe u riziku trebale bi se posavjetovati s ljekarom prije nego što odluče postiti kako bi smanjile rizik po tjelesno zdravlje.

- Postoje dva obroka u ramazanu: sehur - koji se smatra lakšim obrokom prije početka posta, obrok prije zore, i ifar - koji se smatra obilnijim obrokom nakon završetka posta, koji okuplja porodicu i obavlja se nakon zalaska sunca. Osnovne nutricionističke preporuke baziraju se na „indeksu sitosti“ namirnica, s obzirom na to da je period nekonzumiranja namirnica u postu veoma dug - dodala je Marković.

Sporije se vare

Za sehur se preporučuje konzumiranje namirnica s visokim indeksom sitosti, a to su prvenstveno proteinsko-lipidne namirnice u koje spadaju meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, masti i njihovi proizvodi. Namirnice ovakvog sastava daju duže osjećaj sitosti, sporije se vare, sporije podižu nivo glukoze u krvi i ne uvode nas u kratkom roku u hipoglikemiju.

Koje namirnice konzumirati

Nutricionistica objašnjava da se za sehur pripremaju jela čija su baza meso, jaja, sir, uz priloge za koje se koriste raznovrsne vrste povrća ili riža, kao i jela na bazi mahunarki koje su izvor kvalitetnih biljnih proteina. Preporučuje se i unos jezgrastog voća koje pripada lipidnim i nutritivno bogatim namirnicama koje kao takve olakšavaju post i ne dozvoljavaju deficit važnih nutrijenata.

Na iftarskoj trpezi neka se nađu suhe šljive, hurme ili smokve

Post započinjemo, kaže Inga Marković, konzumacijom vode i njena količina treba biti najmanje devet čaša, raspoređenih na dva dozvoljena obroka u postu.

- Za iftar je bitno prvenstveno nadoknaditi energiju koju je tijelo koristilo za vrijeme posta jer nije bilo nadoknade kroz unos hrane. Tijelo je u postu koristilo energiju iz namirnica konzumiranih za sehur i dio iz tjelesnih zaliha - navodi Marković.

Svaki organ u tijelu ima svoj depo energije, osim mozga, koji je i najveći potrošač energije. Iz svih ovih razloga bitno je da obrok za iftar bude baziran na namirnicama bogatim ugljikohidratima niskog „indeksa sitosti“, ali visoke energetske vrijednosti, koje će nam omogućiti brzu energetsku nadoknadu.

- Iftar prvo počinjemo nadoknadom tečnosti, unosom vode. Zatim se preporučuje unos suhih šljiva, hurmi ili smokvi, koje pripadaju brzoresorbirajućim visokokalorijskim namirnicama, te nam brzo vraćaju energiju visoko podižući nivo šećera u krvi koji je bio u padu za vrijeme posta - kaže Marković.

Za osobe s poremećajem metabolizma glukoze i inzulinskom rezistencijom preporučuje se unos bobičastog voća koje manje utječe na glukozu u krvi i samo lučenje inzulina. Trpeza treba biti koncipirana na bazi žitarica, povrća i voća.