Član Predsjedništva BiH Denis Bećirovića obratio se na sjednici Ujedinjenih nacija o temi Rezolucije o Srebrenici.

- Prije svega, hvala vam na odvojenom vremenu i prilici da ukažem na važne činjenice koje su bitne ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelo čovječanstvo. Dozvolite mi da u sažetoj formi iskažem kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid - rekao je Bećirović.

Dodao je da su to sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. 

- Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine. Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici. Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa; 422.000 dokumenata; 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Anan je u svom Izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile „grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene“ - kazao je Bečirović.

Sramota za UN

Podsjetio je da je Anan, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a.

- UN su napravile grešku 1995, ali ne smiju napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde. U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se na civilizacijske vrijednosti. Između ostalog, u tekstu rezolucije je naglašeno:

- da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine koji će se obilježavati svake godine;

- da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice;

- da je potrebno kroz obrazovne sisteme razvijati odgovarajuće programe, također u znaku sjećanja, i u cilju sprječavanja revizionizma i prevencije genocida u budućnosti;

- da treba bezrezervno osuditi veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

- da se uspostavi odgovarajuća edukacija i aktivnost podizanja svijesti javnosti o počinjenom genocidu.

Ključni argumenti

Naveo je devet ključnih argumenata za usvajanje ove rezolucije:

1. Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde

Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana.

Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.

2. Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti

Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati.

Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.

3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana

Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regionu u cjelini.

Zaštita naslijeđa sudova UN-a

4. Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a

Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a, istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi.

Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprječavanju genocida u Srebrenici.

5. Važna poruka i upozorenje čovječanstvu

Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu.

Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima.

Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva.

6. Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprječavanje negiranja genocida

Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izložene atacima na njihovo dostojanstvo.

Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.

Kultura sjećanja

7. Afirmacija kulture sjećanja

Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću.

Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja.

Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.

8. Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva

Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida.

Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.

9. Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida

Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida.

Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu.

Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet, koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprječavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida.

Pravne činjenice

Naglasio je i sljedeće pravne činjenice.

- Bosna i Hercegovina je punopravna članica UN-a i naša je obaveza da poštujemo i implementiramo pravosnažne presude stalnih i ad hoc uspostavljenih sudova (i tribunala) UN-a;

- Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srbija i Republika Hrvatska su 1995. potpisale Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum). U članu 9. Ovog sporazume strane su se obavezale da će poštovati svoje obaveze i sarađivati “u istrazi i gonjenju ratnih zločinaca i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava”;

- U preambuli Ustava BiH, koji je integralni Dejtonskog mirovnog sporazuma, izričito je naglašena odlučnost ugovornih strana da osiguraju „puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava“, a što, između ostalog, podrazumijeva implementaciju pravosnažnih sudskih presuda;

- U Ustavu BiH, član II 8. također je normirana obaveza svih nadležnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini da sarađuju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i bilo kojom drugom međunarodnom organizacijom ovlaštenom od Vijeća sigurnosti UN-a sa mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnim pravom;

Bečka konvencija

- Krivičnim zakonom BiH je zabranjeno javno odobravanje, negiranje, ili opravdavanje zločina genocida. Dakle, svako postupanje suprotno Krivičnom zakonu BiH je u Bosni i Hercegovini krivično djelo;

- U konačnici, podsjećam na izuzetno bitne odredbe Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. godine prema kojima se zaključeni međunarodni ugovori trebaju poštivati i izvršavati u dobroj vjeri. Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze djelovanja u skladu sa načelima i principa Povelje UN-a, kao i brojnim drugim međunarodnim ugovorima, relevantnim za usvajanje i implementaciju predmetne rezolucije.

Naglasio je da je veoma važno razbiti "lažnu propagandu" koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod.

- Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, su integralni dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije. Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija.

Ovo je veliki ispit i za UN. Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštiti međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva - zaključio je.