KOMENTAR DANA

Njemačka i Ruanda

Pokušaji da se današnji političari skriju iza naroda, poput presuđenih haških osuđenika, padaju u vodu

Generalna skupština UN-a. Platforma X

Alen Bajramovic

22.4.2024

Drama koju je u ovdašnjim političkim krugovima izazvalo uvrštavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u dnevni red Generalne skupštine UN-a te pravi diplomatski, politički i medijski rat koji je uslijedio nakon te vijesti, mnogo više su otkrili o protivnicima njenog usvajanja nego o već poznatim i više puta potvrđenim presudama iz Haga.

Najprije, istina boli, pa je tako snažna i sveobuhvatna reakcija dokaz da su je svjesni Banja Luka i Beograd, pa i Moskva, koja je uključena u lobiranje protiv ove rezolucije. Korištenje svih resursa s ciljem da se ugrozi podrška njenom usvajanju potvrda je da se radi o pitanju od vitalnog interesa za bh. entitet RS i susjednu Srbiju.

Mobilizacija svih snaga da bi se spriječilo usvajanje odluke Generalne skupštine UN-a dokaz je i da su sva dosadašnja priznanja i izvinjenja najviših zvaničnika RS i Srbije bila samo izraz licemjerja, slabosti pred međunarodnim pritiskom ili pokušaja trgovine s ovako bolnim pitanjem. Narodna skupština Srbije je prije 14 godina usvojila deklaraciju „kojom najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde“. Zašto danas uzbuna pred prijedlogom da se 11. juli obilježava u cijelom svijetu i da se osudi negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca?!

Pokušaji da se i današnji političari skriju iza naroda, poput presuđenih haških osuđenika koji su svoju nečasnu ulogu u historiji branili interesima naroda, padaju u vodu pred činjenicama. Ne postoje genocidni narodi, pa to nisu ni Nijemci zbog holokausta izvršenog pod nacističkim režimom, ni narod Hutu nakon genocida u Ruandi 1994., u kojem su za 100 dana ubijene stotine hiljada pripadnika manjinskog naroda Tutsi.

Obje zemlje prošle su težak proces suočavanja s prošlošću, procesuiranja zločinaca, iskrenog suosjećanja s porodicama žrtava i pomirenja. Ožiljke nose do danas, ali postale su simboli ekonomskog napretka na dva kontinenta. Genocid u Ruandi počinjen je u isto vrijeme kada i onaj u BiH, a Ruanda je do danas postala ekonomsko čudo Afrike, drastično je smanjila stopu siromaštva, uvećala BDP, omogućila sigurnost svojim stanovnicima, a prije pet godina lansirala i svoj prvi satelit u svemir.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.