ISTRAŽIVANJA

Pet namirnica koje mogu smanjiti želju za slatkišima

Stručnjaci su se fokusirali na hranu koja može da pomogne tako što će da smanji ili zaustavi žudnju za slatkom hranom

Slatkiši su mnogima predmet žudnje. Printscreen

E. Ag.

1.5.2023

Kako bi se kontrolisao unos šećera u organizam, stručnjaci su se fokusirali na hranu koja može da pomogne tako što će da smanji ili zaustavi žudnju za slatkom hranom

Slatkiši su mnogima predmet žudnje, a razlozi za to su djelimično fiziološki, dijelom psihološki, a dijelom zbog sredine u kojoj živimo, smatraju dijetetičari. Ljudsko tijelo, kako objašnjavaju, funkcioniše poput automobila – sipate gorivo u rezervoar i vozite. Ali, ako tijelo ne dobije gorivo koje mu je potrebno, onda se javlja jaka fizička žudnja.

Slatkiši nas čine sretnim

Tokom dana našem organizmu je potrebno „gorivo“ koje se sastoji od izbalansirane količine ugljikohidrata bogatih vlaknima, nemasnim proteinima i mastima zdravih za srce. Ali, želja za šećerom ili slanišima može da bude toliko jaka da izaziva zavisnost. Prema objašnjenju stručnjaka, to se dešava zbog toga što je ta hrana dobrog ukusa.

– Naš mozak je programiran da uživa u stvarima koje nas čine sretnim. Šećer, naprimjer, oslobađa supstance poput serotonina, zbog kojih se osjećamo dobro. Taj proces nas dovodi u situaciju da želimo iznova i iznova, dan za danom da iskusimo taj dobar osjećaj. Mnogi ljudi kažu da su „zavisnici od šećera“, da konzumiraju šećer u različitim oblicima, ali da su slatkiši na prvom mjestu – objašnjava Ana Tejlor (Anna Taylor), dijetetičar iz „Cleveland Clinic“ i podsjeća da neka slatka hrana i pića stvaraju nevjerovatnu zavisnost jer pokreću oslobađanje dopamina – hormona koji se luči u mozgu u trenucima kada nečim nagradimo sebe.

5 namirnica koje obuzdavaju žudnju za slatkišima

Paradajz

Paradajz je nutritivni „superheroj“ i jedna od najboljih namirnica za redovno konzumiranje ako želite da obuzdate želju za šećerom. Pored zelene salate i luka, paradajz se nalazi na vrhu liste namirnica najbogatijih hromom, a i odličan je izvor serotonina, što je odlična vijest jer studije pokazuju da manjak serotonina može da izazove želju za slatkišima.

Jabuke

Stara poslovica kaže „jedna jabuka na dan tjera doktora van“. Ali, da li ste znali da jabuke također mogu da suzbiju želju za slatkišima? Jabuke sadrže pektin, vrstu dijetetskih vlakana, koja nas drže sitim duži period. Visoka koncentracija pektina doprinosi činjenici da jabuke imaju nizak glikemijski rejting u poređenju s većinom drugog voća. Kako se većina pektina nalazi u koži jabuke, najsigurnije je jesti neoljuštene domaće ili organski gajene jabuke.


Pomažu paradajz i jabuke. Printscreen

Zelena salata

Konzumiranje zelene salate može da pomogne u kontroli žudnje za šećerom zbog visoke koncentracije hroma, minerala koji igra važnu ulogu u stabilizaciji nivoa šećera u krvi. U nekim slučajevima, želja za šećerom je jednostavno rezultat nedostatka hroma. Fizički aktivni ljudi, ljudi koji piju puno kafe ili čaja i, što je zanimljivo, ljudi koji konzumiraju velike količine šećera imaju povećan rizik od nedostatka hroma.

Jaja

Jaja su odličan izvor vitamina B-kompleksa, koji su poznati po svojoj sposobnosti da kontrolišu želju za slatkom hranom. Bogata su proteinima, koji generalno pomažu u kontroli žudnje za hranom i sprečavaju prejedanje. Vjerovatno najbolji način da se jaja uključe u ishranu je da se jedu za doručak. Istraživanje provedeno u „Rochester Centre for Obesity“ pokazalo je da konzuimiranje jaja za doručak može da ograniči unos kalorija tokom ostatka

Cimet

Cimet ima izvanredna svojstva koja mogu da „priguše“ želju za slatkišima. Pokazalo se da je samo pola kašičice cimeta dnevno veoma efikasno u normalizaciji nivoa šećera u krvi i smanjenju žudnje za hranom. Glavni aktivni sastojak cimeta je halkonoid za koji se smatra da pojačava efekt inzulina. Cimet također sprečava skok šećera u krvi nakon obroka usporavanjem brzine pražnjenja želuca, što znači da hrana duže ostaje u stomaku.

Cimet također sprečava skok šećera u krvi nakon obroka. Printscreen

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.