Dojenje bi svaka majka trebala pokušati održati sve dok beba ne napuni godinu, a novije preporuke govore i 18 mjeseci. Nakon toga perioda bebu treba odvikavati od dojke i navikavati je na čvrstu hranu. Ponekad je to vrlo teško, jer odbijanje od dojke predstavlja i kidanje jedne važne i čvrste veze između majke i djeteta.  

Za mnoge majke najbolje rješenje bilo bi kada bi beba sama počela odbijati dojenje, ali to se ne dešava često. Posljedice naglog, preranog, pa i prekasnog, odbijanja mogu biti nepovoljne po djecu i zbog toga u ovom procesu majka treba biti vrlo oprezna i strpljiva.

Najvažniju ulogu u tom procesu treba odigrari majčino osjećanje za bebu, njena želja da bebu polako osamostaljuje, njeno veliko strpljenje i sposobnost da zapazi svaku bebinu reakciju.

Odbijanje od dojke najbolje je provoditi postepeno i to najmanje tokom jednog mjeseca. Važno je da dijete bude potpuno zdravo kada ga odlučite odviknuti od dojenja.

Prerano odbijanje

Prerano odbijanje bebe od dojke može imati niz posljedica i stvoriti podlogu za razne emotivne poremećaje. Takvo dijete u daljnjem razvoju može pokazati produženu sklonost ka neposrednom i trenutnom zadovoljenju svojih potreba, ono može vrlo teško podnositi bilo kakve zabrane koje su neophodne tokom vaspitanja.