PO ČEMU SU POSEBNE

Za šta se koja vrsta soli koristi: Stolna, morska, himalajska, keltska i košer

So većih zrna može imati jači okus i duže potrajati na jeziku

Himalajska so. Printscreen

M. Z.

17.5.2023

Određene vrste soli ne razlikuju se samo po okusu i teksturi, već i po sadržaju minerala. Donosimo neke najpopularnije vrste i njihove posebnosti.

Chefovi i ljubitelji fine hrane, općenito, vrstu soli biraju prvenstveno temeljem okusa, teksture, boje i praktičnosti.

Nečistoće, uključujući i minerale u tragovima, mogu utjecati i na boju i okus soli. I veličina zrna je važna u tome kako ćete doživjeti okus u ustima. So većih zrna može imati jači okus i duže potrajati na jeziku. Međutim, ako se otopi u jelu, ne bi trebalo biti veće razlike u okusu između obične stolne soli i ostalih gurmanskih. Također, volite li prstima posipati so po hrani, lakše je baratati vrstom koja ima veća zrnca, poput košer soli.

Većina soli je slična po sastavu, sastoje se uglavnom od natrijevog klorida i malenih količina minerala.

Obična stolna so

Obična stolna so dobiva se iskopavanjem iz rudnika, najčešće je vrlo sitna, većina nečistoća je uklonjena, a minerala ima u tragovima. Problem kod jako sitno mljevene soli je to što se zrna lako mogu slijepiti, stvarajući grudice. To je razlog zašto proizvođači u njih dodaju sredstva protiv zgrudnjavanja.

Stolna so je gotovo čisti natrijev klorid, koje ima 97 posto ili više, ali u mnogim zemljama sadrži naknadno dodani jod. Naime, jod se dodaje u kuhinjsku so kao preventivna mjera nedostatka joda kod populacije, što je čest slučaj u svijetu, a nedostatak joda vodeći je uzrok hipotireoze, intelektualnih teškoća i raznih drugih zdravstvenih problema.

Stoga, ako ne želite jesti kuhinjsku so obogaćenu jodom, pripazite da konzumirate drugu hranu bogatu jodom, poput ribe, mliječnih proizvoda, jaja i morskih algi.

Morska so

Ova popularna vrsta soli nastaje isparavanjem morske vode. Poput kuhinjske, uglavnom je to samo natrijev hlorid. No, ovisno o izvoru i načinu obrade, obično sadrži razne minerale u tragovima poput kalija, željeza i cinka.

Što je morska so tamnija, to je veća koncentracija nečistoća i hranjivih sastojaka. Međutim, zbog zagađenja oceana, morska so može sadržavati i tragove teških metala poput olova te mikroplastiku - sitne ostatke plastičnog otpada.

Za razliku od obične rafinirane, morska je so često gruba, jer je krupnije mljevena. Ako je posipate po hrani nakon kuhanja, možda će imati drugačiji okus u ustima, snažniji od rafinirane soli. Minerali u tragovima i nečistoće koji se nalaze u njoj također mogu utjecati na njezin okus, ali to se uvelike razlikuje od proizvođača do proizvođača.

Himalajska so

Ona se vadi iz najstarijih i najvećih rudnika soli u Pakistanu. Dolazi iz rudnika soli Khewra, drugog najvećeg rudnika soli na svijetu. Himalajska so često sadrži željezne okside (hrđu) u tragovima, što joj daje ružičastu boju. Također, sadrži male količine kalcija, željeza, kalija i magnezija te ima nešto nižu koncentraciju natrija od obične kuhinjske soli.

Mnogi više vole okus himalajske soli od ostalih vrsta. Međutim, glavna razlika je jednostavno boja, koja svako jelo može učiniti vizuelno privlačnijim.

Košer so

Ova vrsta soli ima velika zrna što je čini pogodnom za košer postupak - izdvajanja krvi iz mesa. Tradicionalni židovski zakon nalaže vađenje krvi iz mesa prije nego što se pojede. Budući da košer so ima ljuskavu, grubu strukturu, osobito je učinkovita u tome.

Glavna razlika između obične i košer soli je struktura zrna. Kuhari smatraju da je košer so, zbog zrna u obliku velikih pahuljica, lakše pokupiti prstima i rasporediti je po hrani. Košer so ima nešto drugačiju teksturu i okus, ali ako dopustite da se otopi u hrani, nema neke razlike u odnosu na običnu kuhinjsku so.

Prednost ove soli u odnosu na običnu stolnu je u tome što je vjerovatnost da se zrna slijepe vrlo mala pa ne sadrži aditive protiv zgrudnjavanja, ali ne sadrži ni jod.

Tokom kuhanja valja imati na umu da žličica košer soli teži daleko manje od žličice obične soli pa nemojte zamjenjivati jednu za drugu u omjeru 1:1 jer jelo može biti previše slano, ili bljutavo.

Keltska so

To je vrsta morske soli koja je prvotno postala jako popularna u Francuskoj. Ima sivkastu boju i sadrži malo vode, što je čini prilično vlažnom. Keltska so ima minerale u tragovima, a količina natrija je nešto niža nego kod obične kuhinjske soli, prenosi healthline.com.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.